Reguliranje statusa

 a) državljanin treće zemlje

Državljanin treće zemlje može raditi i boraviti u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama Zakona o strancima (NN, br. 133/20, 114/22 i 151/22) na temelju:

– dozvole za boravak i rad

– potvrde o prijavi rada (potvrda o prijavi rada do 90 dana ili potvrda o prijavi rada do 30 dana u kalendarskoj godini – članci 140.-144. Zakona o strancima)

– bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada (kategorije državljana trećih zemalja propisane člankom 89. Zakona o strancima.

 

U Republici Hrvatskoj državljanin treće zemlje može raditi na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada koja je regulirana Zakonom o strancima. Zakonom o strancima propisane su kategorije državljana trećih zemalja koji temeljem svog statusa mogu u Republici Hrvatskoj raditi bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada.

Od 01.01.2021. na snazi je Zakon o strancima kojim je u potpunosti izmijenjen sustav odobravanja zapošljavanja stranih radnika jer se umjesto kvotnog sustava uveo sustav testa tržišta rada.

Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada. Nakon što se provede test tržišta rada poslodavci u roku od 90 dana mogu podnijeti zahtjev za dozvolu za boravak i rad stranih radnika.

Test tržišta rada nije nužno provesti za sva zanimanja. Naime Zakon o strancima omogućio je da se može podnijeti zahtjev za dozvole za boravak i rad stranih radnika i bez testa tržišta rada ako je riječ o zanimanjima kojih trajno nedostaje na tržištu rada, takvi radnici nedostaju u velikom broju i na području cijele Republike Hrvatske, te se nedostatak radnika u tim zanimanjima ne može nadomjestiti programima obrazovanja nezaposlenih. Popis zanimanja za koja se ne provodi test tržišta rada usvaja Upravno vijeće HZZ-a.

Zakon je također omogućio da se test tržišta rada ne provodi za produljenje valjanih radnih dozvola kao i za zapošljavanja na sezonskim poslovima do 90 dana u godini u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i turizma i ugostiteljstva. Kod produljenja valjane radne dozvole te zapošljavanja do 90 dana u spomenutim djelatnostima nije potrebno ni zatražiti mišljenje Zavoda nego je potrebno samo odobrenje MUP-a.

Dozvole za boravak i rad na temelju testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 
Poslodavci su za zapošljavanje državljana trećih zemalja dužni zatražiti provedbu testa tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Dozvole za boravak i rad bez testa tržišta rada uz mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 
Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijet će odluku o deficitarnim zanimanjima koja će  se objaviti na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a za koja poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada. 

Dozvole za boravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

– u slučaju produljenja dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje

– sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine

– dozvola za boravak i rad koje se izdaju sukladno članku 110. Zakona (npr. ključno osoblje u trgovačkim društvima, samozapošljavanje u trgovačkom društvu/obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51%, EU plava karta, osobe premještene unutar društva, pružatelji usluga, volonteri, pripravnici, posade plovila itd.)

Dozvole za boravak i rad

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za koje je potrebno provesti test tržišta rada i/ili  pribaviti mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje podnosi poslodavac putem internetske platforme HZZ.

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za koje nije potrebno provesti test tržišta rada ni pribaviti mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje može podnijeti državljanin treće zemlje ili poslodavac, neposredno ili e-mailom u nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji  prema: mjestu namjeravanog boravka, rada državljanina treće zemlje ili sjedištu poslodavca.

O zahtjevu odlučuje policijska uprava odnosno policijska postaja prema mjestu boravišta odnosno namjeravanog boravka državljanina treće zemlje.

b) osobe pod međunarodnom zaštitom

U Republici Hrvatskoj osobe pod međunarodnom zaštitom mogu raditi bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada.

Ujedno, bez dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj može radi državljanin treće zemlje koji ima odobren;

1. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku, odobrenom azilu ili supsidijarnoj zaštiti sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
2. privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku, azilu ili supsidijarnoj zaštiti sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje kojem je izdana »EU plava karta« ili dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva
4. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje koji ima odobrenje dugotrajnog boravišta u drugoj državi članici EGP-a
5. privremeni boravak zbog humanitarnih razloga
6. autonomni boravak
7. privremeni boravak kao upućeni radnik
8. privremeni boravak u svrhu istraživanja iz članka 74. Zakona
9. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s istraživačem iz članka 74. Zakona
10. privremeni boravak u svrhu studiranja, ako radi ili se samozapošljava najviše 20 sati tjedno, osim kad je studentska praksa sastavni dio studijskoga programa
11. status redovitog učenika kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa najviše 20 sati tjedno
12. privremeni boravak u svrhu boravka osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a
13. azil ili supsidijarnu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
14. dugotrajno boravište
15. stalni boravak.

Tražitelj azila stječe pravo na rad po isteku roka od devet mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za azil o kojem Ministarstvo unutarnjih poslova nije odlučilo, ako tražitelj azila svojim postupanjem nije utjecao na razloge nedonošenja odluke.

Zavodu se može prijaviti azilant i stranac pod supsidijarnom odnosno privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj, kao i članovi njihove obitelji, koji su u pravima i dužnostima utvrđenim Zakonom izjednačeni s hrvatskim državljanima.

Iznimno se Zavodu može prijaviti i tražitelj međunarodne zaštite i članovi njegove obitelji ako ministarstvo nadležno za unutarnje poslove nije donijelo odluku o zahtjevu za međunarodnu zaštitu u zakonom propisanom roku, a tražitelj svojim postupanjem nije utjecao na razloge nedonošenja odluke.

Osobe se prijavljuju se i evidentiraju u Zavodu prema mjestu boravka, odnosno adresi stanovanja, a prestaju se voditi u evidenciji Zavoda po prestanku azila, supsidijarne odnosno privremene zaštite ako prije toga ne nastupe drugi razlozi za prestanak vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba.

Tražiteljima međunarodne zaštite i članovi njegove obitelji prestaje se voditi u evidenciji Zavoda kada ministarstvo nadležno za unutarnje poslove odbije zahtjev za međunarodnu zaštitu, ako prije toga ne nastupe drugi razlozi za prestanak vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba.

Više

c) državljani država članica Europskog gospodarskog prostora (EGP) i državljani Švicarske Konfederacije  

Na državljane država članica Europskog gospodarskog pojasa i državljane Švicarske Konfederacije primjenjuje se Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i  članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj: 66/19, 53/20, 144/20 i 114/22).

U Republici Hrvatskoj državljani država članica EGP-a i državljani Švicarske Konfederacije mogu pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno potvrde o prijavi rada.

Više

Traženje posla u Republici Hrvatskoj

Strani državljani u Republici Hrvatskoj mogu tražiti posao:

• preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ – uz pomoć savjetnika za zapošljavanje ili na web portalu “Burza rada”),
• putem agencija za posredovanje pri zapošljavanju,
• na Internetu i
• u oglasima objavljenima u javnom tisku.

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Prilikom prijave u evidenciju HZZ-a nezaposlenoj osobi dodjeljuje se savjetnik za zapošljavanje koji će pomoći u definiranju radnog potencijala, aktivnostima kojima će poboljšati njezinu zapošljivost, u definiranju zanimanja u kojima ima najveće šanse za zapošljavanje, pružit će joj informacije o stanju na tržištu rada, pravne savjete ili pomoć pri odabiru programa obrazovanja i osposobljavanja, sastavljanju životopisa i dr.

Na HZZ se prijavljuje uz predočenje:

• važeće identifikacijske isprave iz zemlje porijekla (osobna iskaznica ili putovnica)
• svjedodžbe o završenoj školi ili diplome
• podatka o osobnom identifikacijskom broju (OIB)

Više                                                                                                              

 

Zapošljavanje u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Radni odnos može se zasnovati na određeno ili neodređeno vrijeme, puno ili nepuno radno vrijeme.

Ugovor o radu mora se sklopiti u pisanom obliku, a ako poslodavac ne ponudi potpisivanje ugovora o radu, dužan je izdati potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu i to prije početka rada.

Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

Sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/2015, 70/2019 i 47/2020) osobe koje žele ostvariti pravo na obavljanje regulirane profesije u Republici Hrvatskoj, a svoju su kvalifikaciju stekle izvan Republike Hrvatske, dužne su podnijeti zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije nadležnom tijelu.

Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj u nadležnosti je Ministarstva znanosti i obrazovanja: https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/priznavanje-inozemnih-strucnih-kvalifikacija-regulirane-profesije/3195 .

Kome se obratiti u slučaju problema s poslodavcem?

Ako postoji opravdana sumnja da poslodavac krši prava i obveze iz ugovora o radu, može podnijeti prijavu Državnom inspektoratu, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb, tel: 01 2375 100 centrala

→ e-pošta: pisarnica.dirh@dirh.hr 

https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83

Dodatne informacije za tražitelje zaposlenja i građane država članica EU/EEA mogu se pronaći u publikaciji „Living & Working in Croatia“ koja je dostupna na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Više

 

Bitne poveznice i kontakt podaci

Hrvatski zavod za zapošljavanje

EURES portal

Središnji ured

Radnička cesta 1, 10000 Zagreb

Telefon: +385 1 612 6000

E-mail HZZ: hzz@hzz.hr ;   E-mail EURES: eures_hr@hzz.hr

 

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

Telefon: +385 1 610 60835

e-pošta: info@mrosp.hr 

 

Kontaktne točke Direktive 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika