STAROSNA MIROVINA

Pravo na starosnu mirovinu može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Osiguranici – žene u razdoblju od 2014. do 2029. godine ostvaruju pravo na starosnu mirovinu s nižom starosnom dobi. U 2014. godini mogu ostvariti mirovinu s navršenom 61. godinom života (uz ispunjen uvjet staža od 15 godina) s tim da se svake kalendarske godine uvjet starosne dobi povećava za 3 mjeseca do 2029. godine (prijelazno razdoblje).

 

GODINA OSTVARIVANJA PRAVA

PROPISANA STAROSNA DOB

– ŽENE-

godine mjeseci
2014. 61 0
2015. 61 3
2016. 61 6
2017. 61 9
2018. 62 0
2019. 62 3
2020. 62 6
2021. 62 9
2022. 63 0
2023. 63 3
2024. 63 6
2025. 63 9
2026. 64 0
2027. 64 3
2028. 64 6
2029. 64 9

 

Navedeni uvjeti na snazi su do 31. prosinca 2030. godine. U razdoblju od 1. siječnja 2031. godine uvjet starosne dobi povećava se za tri mjeseca svake godine sve do 31. prosinca 2037. godine., a od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik s navršenih 67 godina života, bez obzira na spol.

 

Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

U prijelaznom razdoblju od 2014. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima – s nižom starosnom dobi i manjim mirovinskim  stažem:

 

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA ZA ŽENE
GODINA STAROSNA DOB MIROVINSKI STAŽ
2014. 56 god. 31 god.
2015. 56 god. i 3 mjeseca 31 god. i 3 mjeseca
2016. 56 god. i 6 mjeseci 31 god. i 6 mjeseci
2017. 56 god. i 9 mjeseci 31 god. i 9 mjeseci
2018. 57 god. 32 god.
2019. 57 god. i 3 mjeseca 32 god. i 3 mjeseca
2020. 57 god. i 6 mjeseci 32 god. i 6 mjeseci
2021. 57 god. i 9 mjeseci 32 god. i 9 mjeseci
2022. 58 god. 33 god.
2023. 58 god. i 3 mjeseca 33 god. i 3 mjeseca
2024. 58 god. i 6 mjeseci 33 god. i 6 mjeseci
2025. 58 god. i 9 mjeseci 33 god. i 9 mjeseci
2026. 59 god. 34 god.
2027. 59 god. i 3 mjeseca 34 god. i 3 mjeseca
2028. 59 god. i 6 mjeseci 34 god. i 6 mjeseci
2029. 59 god. i 9 mjeseci 34 god. i 9 mjeseci

 

Navedeni uvjeti na snazi su do 31. prosinca 2030. godine. U razdoblju od 1. siječnja 2031. godine uvjet starosne dobi povećava se za tri mjeseca svake godine sve do 31. prosinca 2037. godine. Nakon 1. siječnja 2038. godine pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik s navršene 62. godine života, bez obzira na spol.

Visina mirovine trajno se umanjuje za svaki kalendarski mjesec ranijeg ostvarivanja prava, do navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu (65 god.), i to:

  • s navršenih 35 godina mirovinskog staža – za 0,34% po mjesecu,
  • s navršenih 36 godina mirovinskog staža – za 0,32% po mjesecu,
  • s navršenih 37 godina mirovinskog staža – za 0,30% po mjesecu,
  • s navršenih 38 godina mirovinskog staža – za 0,25% po mjesecu,
  • s navršenih 39 godina mirovinskog staža – za 0,15% po mjesecu,
  • s navršenih 40 godina mirovinskog staža – za 0,10% po mjesecu.

 

Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (bez umanjenja) stječe osiguranik s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja, a prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca stječe osiguranik koji je, nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, proveo najmanje 2 godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje.

Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe od dana kad su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se pravo na mirovinu može ostvariti tek nakon prestanka osiguranja. Iznimno, osiguranik koji na temelju izmijenjenog ugovora o radu nastavi raditi do polovice punog radnog vremena može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu.

Pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu

Najniža mirovina

Osiguranici čija je mirovina, određena na temelju plaća odnosno osnovica osiguranja, niža od tzv. najniže mirovine, imaju pravo na najnižu mirovinu. Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0,825% od prosječne bruto plaće.

Određivanje mirovine

Svotu mirovine čini umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Mirovinski faktor se određuje prema vrsti mirovine koja se ostvaruje, a aktualnu vrijednost mirovine utvrđuje Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod), na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.

Osobni bodovi utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s navršenim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. Polazni faktor utječe na visinu mirovine u slučaju starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine, tako što se:

  • starosna mirovina povećava osiguraniku koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon 65 godine života i koji ima 35 godina mirovinskog staža za 0,15% za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ali najviše za 5 godina,
  • prijevremena starosna mirovina smanjuje osiguraniku od 0,10% do 0,34% zavisno od mirovinskog staža i broja mjeseci ranijeg stjecanja te mirovine u odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu (od 9% do 20,4%).

Prosječni vrijednosni bod računa se na temelju plaća ostvarenih tijekom čitavoga radnog vijeka, u odnosu na prosječnu plaću u Republici Hrvatskoj.

Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova prilikom izračuna mirovine, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi, razmjerno stažu osiguranja u toj godini.

Uz svaku mirovinu, a na temelju posebnog zakona, određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu u iznosu od 27% mirovine.

Usklađivanje mirovina

Određivanjem aktualne vrijednosti mirovine (AVM), mirovine se dva puta godišnje usklađuju s ekonomskim kretanjima u Republici Hrvatskoj.

Stopa usklađivanja AVM koja se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2015. godine, određuje se prema promjenjivom omjeru stope indeksa potrošačkih cijena i bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, u odnosu na godinu koja joj prethodi (70:30, 50:50 ili 30:70, ovisno što je povoljnije).

Isplata mirovine

Mirovine i mirovinska primanja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag, za svaki protekli mjesec.

Za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti prekida se isplata mirovine i uspostavlja se svojstvo osiguranika, a nakon najmanje jedne godine provedene u osiguranju, korisnik mirovine može, pod određenim uvjetima, zatražiti ponovno određivanje mirovine, o čemu se donosi rješenje.

Izuzetak su korisnici:

  • starosne mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena,
  • invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (po prijašnjim propisima),
  • invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti,
  • koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja, i
  • koji ostvaruju drugi dohodak.

Zavod može obustaviti isplatu mirovine i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja ako korisnik ne dostavi bilo koji podatak ili dokument koji Zavod zatraži, a ne može se pribaviti službenim putem.

Vaše pravo na starosnu mirovinu kada se krećete unutar Europske unije

Ako ste bili osigurani u dvije ili više država članica Europske Unije postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokrećete podnošenjem zahtjeva nadležnoj ustanovi u državi članici u kojoj imate prebivalište ili u državi članici posljednjeg osiguranja. Ako u državi članici u kojoj imate prebivalište niste nikada bili u osiguranju, vaš zahtjev će se proslijediti u državu članicu posljednjeg osiguranja. Zahtjev podnesen u jednoj državi članici smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama članicama.

Pravo na mirovinu moći ćete ostvariti u svim državama članicama u kojima ste bili u osiguranju najmanje dvanaest mjeseci te ako zadovoljavate i druge uvjete prema nacionalnim propisima tih država npr. potrebne godine života.

Sva razdoblja osiguranja koja ste navršili u državama članicama Europske unije bit će uzeta u obzir kada navršite potrebne godine života za starosnu mirovinu. Visina mirovine iz pojedine države članice ovisi o duljini trajanja razdoblja osiguranja ili prebivanja u toj državi.

Vaša starosna mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi članici Europske Unije imate prebivalište.

Više

PITANJA I ODGOVORI

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi/uredu/ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba ili ured na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije prestanka osiguranja (stjecanja uvjeta).

Ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon prestanka osiguranja. Ako je od prestanka osiguranja prošlo više od šest mjeseci osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.

Kako bi se osiguralo brže ostvarivanje prava na mirovinu u Zavodu se može pokrenuti i tzv. postupak pretkompletiranja. Budućim umirovljenicima je omogućeno da dvanaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

Vi kao korisnik starosne mirovine možete povremeno raditi na temelju ugovora o djelu  i to ne dovodi do gubitka prava na mirovinu niti do prestanka isplate mirovine za vrijeme takvog rada.  Dakle, može se istovremeno primati mirovina i raditi na temelju ugovora o djelu.

Migracije