STAROSNA MIROVINA

Pravo na starosnu mirovinu može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Osiguranici – žene u razdoblju od 2014. do 2027. godine ostvaruju pravo na starosnu mirovinu s nižom starosnom dobi. U 2014. godini mogle su ostvariti mirovinu s navršenom 61. godinom života (uz ispunjen uvjet staža od 15 godina) s tim da se svake kalendarske godine uvjet starosne dobi povećavao za 3 mjeseca do 2019. godine. Od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2026. uvjet starosne dobi povećava se za po 4 mjeseca svake godine, tako da  u 2019. godini osiguranik-žena to pravo stječe sa 62 godine i 4 mjeseca, u 2020. g sa 62 godine i 8 mjeseci (prijelazno razdoblje).

 

GODINA OSTVARIVANJA PRAVA

PROPISANA STAROSNA DOB

– ŽENE-

godine mjeseci
2014. 61 0
2015. 61 3
2016. 61 6
2017. 61 9
2018. 62 0
2019. 62 4
2020. 62 8
2021. 63 0
2022. 63 4
2023. 63 8
2024. 64 0
2025. 64 4
2026. 64 8
2027. 65 0

 

Navedeni uvjeti na snazi su do 31. prosinca 2027. godine. U razdoblju od 1. siječnja 2028. godine uvjet starosne dobi povećava se za četiri mjeseca svake godine sve do 31. prosinca 2032. godine., a od 1. siječnja 2033. godine pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neovisno o spolu osiguranika.

 

Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

U prijelaznom razdoblju od 2014. do 2027. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima – s nižom starosnom dobi i manjim mirovinskim  stažem, tako da se od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2026. starosna dob i mirovinski staž postupno povećavaju za po 4 mjeseca svake godine:

 

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA ZA ŽENE
GODINA STAROSNA DOB MIROVINSKI STAŽ
2014. 56 god. 31 god.
2015. 56 god. i 3 mjeseca 31 god. i 3 mjeseca
2016. 56 god. i 6 mjeseci 31 god. i 6 mjeseci
2017. 56 god. i 9 mjeseci 31 god. i 9 mjeseci
2018. 57 god. 32 god.
2019. 57 god. i 4 mjeseca 32 god. i 4 mjeseca
2020. 57 god. i 8 mjeseci 32 god. i 8 mjeseci
2021. 58 god. 33 god.
2022. 58 god. i 4 mjeseca 33 god. i 4 mjeseca
2023. 58 god. i 8 mjeseci 33 god. i 8 mjeseci
2024. 59 god. 34 god.
2025. 59 god. i 4 mjeseca 34 god. i 4 mjeseca
2026. 59 god. i 8 mjeseci 34 god. i 8 mjeseci
2027. 60 god. 35 god.

 

Navedeni uvjeti na snazi su do 31. prosinca 2027. godine. U razdoblju od 1. siječnja 2028. godine uvjet starosne dobi povećava se za četiri mjeseca svake godine sve do 31. prosinca 2032. godine neovisno o spolu osiguranika. Nakon 1. siječnja 2033. godine pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik s navršene 62. godine života i 35 godina mirovinskog staža.

Visina mirovine trajno se umanjuje za svaki kalendarski mjesec ranijeg ostvarivanja prava, do navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu i to linearno za 0,3% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tj. 3,6% po godini do maksimalno 18% za najviše 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (bez umanjenja) stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju, a od 1. siječnja 2027. godine kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca stječe osiguranik koji je, nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, proveo najmanje 2 godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje.

Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe od dana kad su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se pravo na mirovinu može ostvariti tek nakon prestanka osiguranja. Iznimno, osiguranik koji na temelju izmijenjenog ugovora o radu nastavi raditi do polovice punog radnog vremena može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu.

Pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu

Najniža mirovina

Osiguranici čija je mirovina, određena na temelju plaća odnosno osnovica osiguranja, niža od tzv. najniže mirovine, imaju pravo na najnižu mirovinu. Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0,825% od prosječne bruto plaće do 1. srpnja 2019. godine, a dalje u visini 100% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine.

Određivanje mirovine

Svotu mirovine čini umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Mirovinski faktor se određuje prema vrsti mirovine koja se ostvaruje, a aktualnu vrijednost mirovine utvrđuje Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod), na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.

Osobni bodovi utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s navršenim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. Polazni faktor utječe na visinu mirovine u slučaju starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine, tako što se:

  • starosna mirovina povećava osiguraniku koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i koji ima 35 godina mirovinskog staža za 0,34% za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, ali najviše za 5 godina,
  • prijevremena starosna mirovina smanjuje osiguraniku za 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Prosječni vrijednosni bod računa se na temelju plaća ostvarenih tijekom čitavoga radnog vijeka, u odnosu na prosječnu plaću u Republici Hrvatskoj.

Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova prilikom izračuna mirovine, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi, razmjerno stažu osiguranja u toj godini.

Uz svaku mirovinu, a na temelju posebnog zakona, određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu u iznosu 27% od mirovine.

Usklađivanje mirovina

Određivanjem aktualne vrijednosti mirovine (AVM), mirovine se dva puta godišnje usklađuju s ekonomskim kretanjima u Republici Hrvatskoj.

Stopa usklađivanja AVM koja se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2015. godine, određuje se prema promjenjivom omjeru stope indeksa potrošačkih cijena i bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, u odnosu na godinu koja joj prethodi (70:30, 50:50 ili 30:70, ovisno što je povoljnije). Od 1. srpnja 2019. godine usklađivati će se na sljedeći način: od 1. siječnja i od 1. srpnja svake kalendarske godine prema modelu 70:30 odnosno 30:70.

Isplata mirovine

Mirovine i mirovinska primanja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag, za svaki protekli mjesec.

Za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti prekida se isplata mirovine i uspostavlja se svojstvo osiguranika, a nakon najmanje jedne godine provedene u osiguranju, korisnik mirovine može, pod određenim uvjetima, zatražiti ponovno određivanje mirovine, o čemu se donosi rješenje.

Izuzetak su korisnici:

  • starosne mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena,
  • mirovine prema posebnim propisima uz rad do polovice punog radnog vremena, odnosno s punim radnim vremenom,
  • starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz rad do polovice punog radnog vremena,
  • prijevremene starosne mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena,
  • invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (po prijašnjim propisima),
  • invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti,
  • koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja, i
  • koji ostvaruju drugi dohodak.

Zavod može obustaviti isplatu mirovine i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja ako korisnik ne dostavi bilo koji podatak ili dokument koji Zavod zatraži, a ne može se pribaviti službenim putem.

Vaše pravo na starosnu mirovinu kada se krećete unutar Europske unije

Ako ste bili osigurani u dvije ili više država članica Europske Unije postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokrećete podnošenjem zahtjeva nadležnoj ustanovi u državi članici u kojoj imate prebivalište ili u državi članici posljednjeg osiguranja. Ako u državi članici u kojoj imate prebivalište niste nikada bili u osiguranju, vaš zahtjev će se proslijediti u državu članicu posljednjeg osiguranja. Zahtjev podnesen u jednoj državi članici smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama članicama.

Pravo na mirovinu moći ćete ostvariti u svim državama članicama u kojima ste bili u osiguranju najmanje dvanaest mjeseci te ako zadovoljavate i druge uvjete prema nacionalnim propisima tih država npr. potrebne godine života.

Sva razdoblja osiguranja koja ste navršili u državama članicama Europske unije bit će uzeta u obzir kada navršite potrebne godine života za starosnu mirovinu. Visina mirovine iz pojedine države članice ovisi o duljini trajanja razdoblja osiguranja ili prebivanja u toj državi.

Vaša starosna mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi članici Europske Unije imate prebivalište.

Više

PITANJA I ODGOVORI

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi/uredu/ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba ili ured na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

U tom slučaju, o pravu na mirovinu odlučuje ustanova na čijem je području bilo posljednje osiguranje, a zatim zahtjev prosljeđuje nadležnoj ustanovi u drugoj državi ugovornici odnosno članici Europske unije na čijem području osiguranik ima navršena razdoblja osiguranja. Za odlučivanje o pravu na mirovinu iz hrvatskog osiguranja nadležna je područna služba ili ured Zavoda na čijem je području bilo posljednje osiguranje podnositelja zahtjeva.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na mirovinu propisanih hrvatskim zakonodavstvom. Međutim, treba uzeti u obzir da je navedeni rok drukčije propisan zakonodavstvima drugih država članica i da taj rok može biti kraći ili dulji od prethodno navedenog.

U svakom slučaju, prilikom odlučivanja o pravu na mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ocjenjuje uvjete za stjecanje prava neovisno o datumu podnošenja zahtjeva u drugim državama.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo na mirovinu ostvaruje se nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja. Ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon prestanka osiguranja. Ako je od prestanka osiguranja prošlo više od šest mjeseci osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.

Kako bi se osiguralo brže ostvarivanje prava na mirovinu u Zavodu se može pokrenuti i tzv. postupak pretkompletiranja. Budućim umirovljenicima je omogućeno da dvanaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

Vi kao korisnik starosne mirovine možete povremeno raditi na temelju ugovora o djelu  i to ne dovodi do gubitka prava na mirovinu niti do prestanka isplate mirovine za vrijeme takvog rada.  Dakle, može se istovremeno primati mirovina i raditi na temelju ugovora o djelu.

Člankom 35. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.

Prema navedenom, ako Vaš staž osiguranja u efektivnom trajanju iznosi manje od 41 godine ne ispunjavate uvjete za priznanje prava na tu vrstu mirovine.

Također, pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnje osiguranika ne može ostvariti osiguranik koji je navršio dob propisanu za stjecanje prava na starosnu mirovinu. U 2019. godini uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu ima osiguranik – žena kada navrši 62 godine i 4 mjeseca života. Ako ste mlađi od 62 godine i 4 mjeseca života možete ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika pod gore navedenim uvjetima.

Možete, za ispunjenje uvjeta mirovinskog staža potrebnog za stjecanje prava na starosnu mirovinu, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom, ali se mirovina računa za stvarno navršen mirovinski staž (u Vašem slučaju za 10 godina mirovinskog staža).

Migracije