STAROSNA MIROVINA

Pravo na starosnu mirovinu može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Osiguranici – žene u razdoblju od 2014. do 2029. godine ostvaruju pravo na starosnu mirovinu s nižom starosnom dobi. U 2014. godini mogu ostvariti mirovinu s navršenom 61. godinom života (uz ispunjen uvjet staža od 15 godina) s tim da se svake kalendarske godine uvjet starosne dobi povećava za 3 mjeseca do 2029. godine.

Iznimno je zakonom koji je bio na snazi od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine bilo propisano povećanje dobi za po 4 mjeseca svake godine, no izmjenom zakona koji je na snazi od 1. siječnja 2020. godine uvedeno je prijelazno razdoblje za žene ponovno prema povoljnijim uvjetima te se povećanje starosne dobi sa 4 smanjilo na 3 mjeseca svake godine, uz iznimno povećanje od 2 mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu.

 

GODINA OSTVARIVANJA PRAVA PROPISANA STAROSNA DOB

– ŽENE-

godine mjeseci
2014. 61 0
2015. 61 3
2016. 61 6
2017. 61 9
2018. 62 0
2019. 62 4
2020. 62 6
2021. 62 9
2022. 63 0
2023. 63 3
2024. 63 6
2025. 63 9
2026. 64 0
2027. 64 3
2028. 64 6
2029. 64 9

 

Od 1. siječnja 2030. godine pravo na starosnu mirovinu stječu muškarci i žene pod istim uvjetima, s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neovisno o spolu osiguranika.

Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

U prijelaznom razdoblju od 2014. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima s nižom starosnom dobi i manjim mirovinskim stažem, tako da se od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2028. starosna dob i mirovinski staž postupno povećavaju za po 3 mjeseca svake godine. Iznimno je zakonom koji je bio na snazi od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine bilo propisano povećanje starosne dobi i mirovinskog staža za po 4 mjeseca svake godine, no izmjenom zakona koji je na snazi od 1. siječnja 2020. godine uvedeno je prijelazno razdoblje za žene ponovno prema povoljnijim uvjetima te se povećanje starosne dobi i mirovinskog staža smanjilo sa 4 na 3 mjeseca svake godine, uz iznimno povećanje od 2 mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu.

 

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA ZA ŽENE
GODINA STAROSNA DOB MIROVINSKI STAŽ
2014. 56 god. 31 god.
2015. 56 god. i 3 mjeseca 31 god. i 3 mjeseca
2016. 56 god. i 6 mjeseci 31 god. i 6 mjeseci
2017. 56 god. i 9 mjeseci 31 god. i 9 mjeseci
2018. 57 god. 32 god.
2019. 57 god. i 4 mjeseca 32 god. i 4 mjeseca
2020. 57 god. i 6 mjeseci 32 god. i 6 mjeseci
2021. 57 god. i 9 mjeseci 32 god. i 9 mjeseci
2022. 58 god. 33 god.
2023. 58 god. i 3 mjeseca 33 god. i 3 mjeseca
2024. 58 god. i 6 mjeseci 33 god. i 6 mjeseci
2025. 58 god. i 9 mjeseca 33 god. i 9 mjeseca
2026. 59 god. 34 god.
2027. 59 god. i 3 mjeseca 34 god. i 3 mjeseca
2028. 59 god. i 6 mjeseci 34 god. i 6 mjeseci
2029. 59 god. i 9 mjeseci 34 god. i 9 mjeseci

 

Navedeni uvjeti na snazi su do 31. prosinca 2029. godine. Nakon 1. siječnja 2030. godine pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječu muškarci i žene pod istim uvjetima, s navršenih 60. godine života i 35 godina mirovinskog staža.

Visina mirovine trajno se umanjuje za svaki kalendarski mjesec ranijeg ostvarivanja prava, do navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to linearno umanjenje za 0,2% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tj. 2,4% po godini do maksimalno 12% za najviše 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Korisnicima koji su ostvarili mirovinu u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine primjenom smanjenja polaznog faktora od 0,3% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će po službenoj dužnosti od 1. siječnja 2020. godine ponovno odrediti prijevremenu starosnu mirovinu s novim polaznim faktorom, odnosno smanjenjem od 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, bez donošenja rješenja.

Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (bez umanjenja) stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca stječe osiguranik koji je, nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, proveo u neprekidnom trajanju najmanje 2 godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje.

Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe od dana kad su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se pravo na mirovinu može ostvariti tek nakon prestanka osiguranja. Iznimno, osiguranik koji na temelju izmijenjenog ugovora o radu nastavi raditi do polovice punog radnog vremena može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu.

Pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu

Najniža mirovina

Osiguranici čija je mirovina određena na temelju plaća odnosno osnovica osiguranja niža od tzv. najniže mirovine, imaju pravo na najnižu mirovinu. Od 1. srpnja 2019. godine najniža mirovina određuje se tako da se svaka puna godina mirovinskog staža pomnoži s aktualnom vrijednošću mirovine na dan određivanja mirovine, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

Određivanje mirovine

Svotu mirovine čini umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Mirovinski faktor se određuje prema vrsti mirovine koja se ostvaruje, a aktualnu vrijednost mirovine utvrđuje Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod), na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.

Osobni bodovi utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s navršenim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. Polazni faktor utječe na visinu mirovine u slučaju starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine, tako što se:

  • starosna mirovina povećava osiguraniku koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i koji ima 35 godina mirovinskog staža za 0,34% za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu ali najviše za 5 godina,
  • prijevremena starosna mirovina smanjuje osiguraniku za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Prosječni vrijednosni bod računa se na temelju plaća ostvarenih tijekom čitavoga radnog vijeka, u odnosu na prosječnu godišnju plaću u Republici Hrvatskoj.

Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova prilikom izračuna mirovine, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi, razmjerno stažu osiguranja u toj godini.

Uz svaku mirovinu, a na temelju posebnog zakona, određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu.

Određivanjem aktualne vrijednosti mirovine, mirovine se dva puta godišnje usklađuju s ekonomskim kretanjima u Republici Hrvatskoj.

Stopa usklađivanja AVM koja se primjenjuje počevši od 1. siječnja 2015. godine, određuje se prema promjenjivom omjeru stope indeksa potrošačkih cijena i bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, u odnosu na godinu koja joj prethodi (70:30, 50:50 ili 30:70, ovisno što je povoljnije). Od 1. srpnja 2019. godine mirovina se usklađuje na sljedeći način: od 1. siječnja i od 1. srpnja svake kalendarske godine prema modelu 70:30 odnosno 30:70.

Isplata mirovine

Mirovine i mirovinska primanja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag, za svaki protekli mjesec.

Za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti prekida se isplata mirovine i uspostavlja se svojstvo osiguranika, a nakon najmanje jedne godine provedene u osiguranju, korisnik mirovine može, pod određenim uvjetima, zatražiti ponovno određivanje mirovine, o čemu se donosi rješenje.

Izuzetak su korisnici:

  • starosne mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena,
  • mirovine prema posebnim propisima uz rad do polovice punog radnog vremena, odnosno s punim radnim vremenom,
  • starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz rad do polovice punog radnog vremena,
  • prijevremene starosne mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena,
  • invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (po prijašnjim propisima),
  • invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti,
  • koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima
  • koji ostvaruju drugi dohodak ili obavljaju drugu djelatnost

Zavod može obustaviti isplatu mirovine i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja ukoliko korisnik ne dostavi bilo koji podatak ili dokument koji Zavod zatraži, a ne može se pribaviti službenim putem.

Više

Vaše pravo na starosnu mirovinu primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju

Ako ste bili osigurani u jednoj ili više država s kojima Republika Hrvatska primjenjuje dvostrane ugovore o socijalnom osiguranju postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokrećete podnošenjem zahtjeva nadležnom nositelju mirovinskog osiguranja u državi ugovornici u kojoj imate prebivalište ili u državi ugovornici posljednjeg osiguranja. Ako u državi u kojoj imate prebivalište niste nikada bili u osiguranju, vaš zahtjev će se proslijediti u državu ugovornicu posljednjeg osiguranja. Zahtjev podnesen u jednoj državi ugovornici smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama ugovornicama u kojima ste navršili razdoblja osiguranja.

Pravo na mirovinu moći ćete ostvariti u svim državama ugovornicama u kojima ste bili u osiguranju najmanje dvanaest mjeseci te ukoliko zadovoljavate i druge uvjete prema nacionalnim propisima tih država, npr. potrebne godine života.

Sva razdoblja osiguranja koja ste navršili u drugim državama ugovornicama, ako je to potrebno, uzet će se u obzir kada navršite potrebne godine života za starosnu mirovinu, a visina mirovine iz pojedine države ugovornice ovisi o duljini trajanja razdoblja osiguranja ili prebivanja u toj državi i nacionalnih propisa svake države ugovornice.

1.1. Zahtjev za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu/starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika/prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca

Uz gore navedeni zahtjev pod brojem 1.1 koji se nalazi na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pod rubrikom tiskanice, popunjavaju se i prilozi uz zahtjeve za priznanje prava na inozemnu mirovinu (dodatna tiskanica zahtjeva za starosnu mirovinu pod brojem 1.5) za sljedeće države:

– Švicarsku Konfederaciju

– Australiju

– Kanadu

Vaša starosna mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi ugovornici imate prebivalište.

Više

PITANJA I ODGOVORI

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi/uredu/ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba ili ured na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

U tom slučaju, o pravu na mirovinu odlučuje ustanova na čijem je području bilo posljednje osiguranje, a zatim zahtjev prosljeđuje nadležnoj ustanovi u drugoj državi ugovornici na čijem području osiguranik ima navršena razdoblja osiguranja. Za odlučivanje o pravu na mirovinu iz hrvatskog osiguranja nadležna je područna služba ili ured Zavoda na čijem je području bilo posljednje osiguranje podnositelja zahtjeva.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na mirovinu propisanih hrvatskim zakonodavstvom. Međutim, treba uzeti u obzir da je navedeni rok drukčije propisan zakonodavstvima drugih država članica i da taj rok može biti kraći ili dulji od prethodno navedenog.

U svakom slučaju, prilikom odlučivanja o pravu na mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ocjenjuje uvjete za stjecanje prava neovisno o datumu podnošenja zahtjeva u drugim državama.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo na mirovinu ostvaruje se nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja. Ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon prestanka osiguranja. Ako je od prestanka osiguranja prošlo više od šest mjeseci osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.

Kako bi se osiguralo brže ostvarivanje prava na mirovinu u Zavodu se može pokrenuti i tzv. postupak pretkompletiranja. Budućim umirovljenicima je omogućeno da dvanaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

Vi kao korisnik starosne mirovine možete povremeno raditi na temelju ugovora o djelu  i to ne dovodi do gubitka prava na mirovinu niti do prestanka isplate mirovine za vrijeme takvog rada.  Dakle, može se istovremeno primati mirovina i raditi na temelju ugovora o djelu.

Republika Hrvatska ima ugovor o socijalnom osiguranju s Bosnom i Hercegovinom. Budući da ste u Bosni i Hercegovini navršili 10 godina osiguranja, a za 2. godine (kad navršite 65 godina) ostvarujete pravo na starosnu mirovinu u Republici Hrvatskoj, javite se u područnu službu Zavoda, prema mjestu prebivališta i podnesite zahtjev za prethodno utvrđivanje staža koji ste navršili u BiH, kako biste što brže ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu kada steknete uvjete. Tiskanica zahtjeva dostupna je u područnim službama i ispostavama Zavoda, te na internetskoj stranici.

Migracije