DOPLATAK ZA DJECU

Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece, a uređen je Zakonom o doplatku za djecu (Narodne novine, broj 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18).

O pravu na doplatak za djecu rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), dok nadzor nad provedbom Zakona provodi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.

Doplatak za djecu pripada za djecu rođenu u braku, izvan braka, za posvojenu djecu ili pastorčad, za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja.

Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a ako se dijete nalazi na školovanju u srednjoj školi, do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.

Izuzetak je predviđen za djecu s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema propisima iz socijalne skrbi, za koju doplatak pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do 21. godine života.

Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti produžuje se i preko godina do kojih im pripada doplatak, a najduže do 21. godine života.

Dijete s težim ili teškim invaliditetom

Za dijete s težim ili teškim invaliditetom, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak i traje sve dok taj invaliditet postoji.

Pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom pripada pod uvjetom da je invaliditet nastao prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta.

Korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima do 1. rujna 2015., a pravo im nije prestalo do dana stupanja na snagu Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.

Korisnicima kojima je pravo na doplatak za djecu s težim oštećenjima zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima prestalo do stupanja na snagu Zakona zbog navršenih 27 godina života, pripada pravo na doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva temeljem ovog Zakona (ne prije 1. rujna 2015.) pa sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.

Oštećenje zdravlja djeteta i teži ili teški invaliditet, na osnovi kojeg se ostvaruje doplatak po povoljnijim uvjetima, utvrđuje se nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Postupak za vještačenje djeteta pokreće područna služba/ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje službenim putem ako je u zahtjevu za ostvarivanje prava navedeno da dijete za koje se traži doplatak ima oštećenje zdravlja.

Zakonom o doplatku za djecu navedeni su sljedeći uvjeti za stjecanje prava na doplatak:

  1. da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje 3 godine prije podnošenja zahtjeva,
  2. da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske,
  3. da ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice,
  4. da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom.

Više

Pravo na doplatak za djecu može se ostvariti ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 50% proračunske osnovice, odnosno ako prosječni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 1.663,00 kn mjesečno.

Na temelju prosječnog dohotka po članu kućanstva, razlikujemo tri cenzusne grupe o kojima ovisi svota doplatka za djecu.

Ako ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 543,14 kn, doplatak za djecu iznosi 299,34 kn.

Ako ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne prelazi 1.119,53 kn, doplatak za djecu iznosi 249,45 kn.

Ako ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno prelazi 1.119,53 kn, a ne prelazi 1.663,00 kn, doplatak za djecu iznosi 199,56 kn.

Za dijete bez oba roditelja, iznos doplataka za djecu određen prema utvrđenom cenzusu, uvećava se za 25% (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn). Za dijete bez jednog roditelja, iznos doplatka određen prema utvrđenom cenzusu, uvećava se za 15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn).

Za dijete s težim ili teškim invaliditetom, doplatak za djecu određuje se u svoti od 25% proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno (831,50 kn).

Korisniku doplatka za djecu, uz utvrđenu svotu doplatka za djecu, pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn za treće i četvrto dijete.

Više

 

Bitne poveznice:

PITANJA I ODGOVORI

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) je nadležna ustanova za postupke u vezi ostvarivanja prava na doplatak za djecu.

Zahtjev za doplatak za djecu se podnosi osobno ili poštom nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, a može se podnijeti i usmeno na zapisnik. Zahtjeve je moguće predati besplatno i u poštanskim uredima na području Brodsko-posavske, Dubrovačko-neretvanske, Ličko-senjske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Zadarske županije (popis poštanskih ureda).

Tiskanica zahtjeva dostupna je na web stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te se može preuzeti putem linka: Tiskanica 1.7. ili se može kupiti u “Narodnim novinama”.

Uz zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu treba priložiti osobnu iskaznicu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva te dokaz o rođenju djeteta za dijete za koje se traži doplatak za djecu.

Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu primjenom pravnih propisa Europske unije nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, Odjel  za provedbu uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju II.,  A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb.

Pravo na doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj mogu ostvariti osobe koje imaju hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri (3) godine prije podnošenja zahtjeva.

Dodatni uvjeti za ostvarivanje prava su da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice, da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom te da podnositelj zahtjeva uzdržava dijete.

Više

Jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu u Hrvatskoj je da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva  mjesečno ne prelazi 50%  proračunske osnovice.

Proračunska osnovica utvrđuje se svake godine Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna RH.

Proračunska osnovica za 2018. godinu iznosi 3.326,00 kn (kao i u prethodnoj godini).

Dohodovni cenzus (50% od proračunske osnovice) iznosi  1.663,00 kn.

Iznimno, za djecu s težim ili teškim invaliditetom pravo na doplatak za djecu ostvaruje se neovisno o dohodovnom cenzusu, odnosno neovisno o visini prihoda koji kućanstvo korisnika ostvaruje.

Doplatak za djecu u Hrvatskoj može, ovisno o cenzusnim grupama propisanim Zakonom o doplatku za djecu, iznositi od 199,56 kn do 831,50 kn po djetetu.

Korisniku doplatka za djecu, uz utvrđenu svotu doplatka za djecu, pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka za djecu utvrđenu rješenjem, korisniku dodaje 500,00 kn ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 1000,00 kn  mjesečno ako koristi doplatak za četvero i  više djece.

Više

Da, pri utvrđivanju ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjet dohodovnog cenzusa propisan hrvatskim Zakonom o doplatku za djecu u obzir se uzimaju prihodi iz godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva neovisno o tome jesu li oni ostvareni u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske. Isto se odnosi i na članove kućanstva podnositelja zahtjeva.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dokaze o dohotku ostvarenom u Hrvatskoj pribavlja od Porezne uprave Republike Hrvatske službenim putem. Podatke kojima Porezna uprava ne raspolaže, HZMO pribavlja od podnositelja zahtjeva.

Podnositelj zahtjeva obvezan je za sebe i druge članove kućanstva dostaviti potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenim u inozemstvu. Navedeni podatak treba dostaviti u neto iznosu.

Propisi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti štite osobe koje koriste pravo na slobodu kretanja unutar Europske unije. Uredbe Europske unije sadrže pravila koja uređuju pitanje nadležnosti za isplatu obiteljskih davanja. Tim pravilima određuje se koja će država biti primarno, a koja sekundarno nadležna za isplatu obiteljskog davanja pri postojanju prava na obiteljsko davanje iz više država članica.

Uredbe su instrument koordinacije različitih nacionalnih sustava u okviru Europske unije, a svaka država propisuje uvjete za ostvarivanje prava u skladu s vlastitim nacionalnim propisom.Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu primjenom pravnih propisa Europske unije  nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, Odjel  za provedbu uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju II.,  A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb.

Nakon što se prvi put podnese zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu i ostvari pravo, ako želite nastaviti primati doplatak za djecu i u sljedećoj godini trebate ponovo podnijeti zahtjev za nastavno ostvarivanje prava. Takav zahtjev treba podnijeti u siječnju ili veljači tekuće godine.

Ako se ne slažete s odlukom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje možete u roku od 15 dana od dana primitka rješenja izjaviti žalbu Središnjoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Žalba se predaje ili šalje poštom Područnoj službi koja je donijela rješenje, a može se izjaviti i usmeno na zapisnik te je oslobođena pristojbe.

Migracije