INVALIDSKA MIROVINA

Za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

  • postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti,
  • uvjet staža

Djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a osiguranik s obzirom na svoju životnu dob te zdravstveno stanje, naobrazbu i sposobnost može raditi “na prilagođenim poslovima” oste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, najmanje 70% radnog vremena, a ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti.

Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi smanjenja uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

 

Uvjet staža

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe pod uvjetom da mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku, koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima) od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik:

  • proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka,
  • u razdobljima nakon prestanka pojedinog osiguranja do novog osiguranja bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

 

Iznimno pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik:

  • kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 35. godine života, a ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), ako je do dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima) ako je do dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja
  • kod kojeg je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je taj potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.

 

Privremena invalidska mirovina

Privremenu invalidsku mirovinu može steći invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno bio nezaposlen.

Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi smanjenja uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Pravo na tu mirovinu ostvaruje se:

  • ako je nezaposlenost trajala najmanje 5 godina nakon završene profesionalne rehabilitacije i do navršene 58. godina života, i
  • pod uvjetom da se na poziv nadležnog tijela za zapošljavanje, bez odgađanja prihvaćena ponuda o radu, odnosno da nije odbijen ponuđeni posao.

Pravo ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju, te je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi, ali je naknadno ostao bez posla.

Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti.

 

Vaše pravo na invalidsku mirovinu primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju

Ako ste bili osigurani u jednoj ili više država sa kojima Republika Hrvatska  primjenjuje dvostrane ugovore o socijalnom osiguranju postupak za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu pokreće se kod nadležnog nositelja mirovinskog osiguranja u državi ugovornici posljednjeg osiguranja, odnosno u državi ugovornici u kojoj imate prebivalište. Zahtjev podnesen u jednoj državi ugovornici smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama ugovornicama u kojima ste navršili razdoblja osiguranja.

Kada podnesete zahtjev za invalidsku mirovinu nositelj mirovinskog osiguranja jedne države ugovornice uzet će u obzir razdoblja osiguranja ili prebivanja u drugoj državi ugovornici ako je to potrebno za priznanje prava na invalidsku mirovinu.

Svaka država ugovornica primjenjuje nacionalne propise pri određivanju stupnja invalidnosti. Medicinsko vještačenje za osobe koje imaju boravak u inozemstvu pokreće se na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja. Na temelju cjelovite i kvalitetne medicinske obrade inozemnog vještaka i povjerenja u njegov rad te dostavljene medicinske dokumentacije ovlašteni vještak u Republici Hrvatskoj donosi nalaz i mišljenje za potrebe hrvatskog mirovinskog osiguranja bez neposrednog pregleda podnositelja zahtjeva.

Kod postupaka za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu primjenom dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju nalaz i mišljenje inozemnog vještaka ne obvezuje nositelja mirovinskog osiguranja druge države ugovornice u pogledu utvrđivanja invalidnosti. Ovlašteni vještaci svakog nositelja mirovinskog osiguranja donose samostalno ocjenu o invalidnosti osiguranika i primjenjuju zakonsku i medicinsku definiciju invalidnosti iz vlastitog zakonodavstva.

Invalidska mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi članici imate prebivalište.

1.2. Zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu / ocjenu radne sposobnosti/privremenu invalidsku mirovinu

Uz gore navedeni zahtjev pod brojem 1.2. koji se nalazi na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pod rubrikom tiskanice, popunjavaju se i prilozi uz zahtjeve za priznanje prava na inozemnu mirovinu (dodatna tiskanica zahtjeva za invalidsku mirovinu pod brojem 1.5.) za slijedeće države:

 

Više

PITANJA I ODGOVORI

Postupak ostvarivanja prava pokreće izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, kada se radi o zaposlenoj osobi, odnosno osobi sa svojstvom osiguranika. Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, u propisanom opsegu i sadržaju, priprema liječnik osiguranika koju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Zavodu radi vještačenja invalidnosti.

Postupak se može pokrenuti i na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena, tj. u trenutku podnošenja zahtjeva nema svojstvo osiguranika. Zahtjev se podnosi područnoj službi Zavoda prema mjestu prebivališta (boravišta) tražitelja prava, a ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

Osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, s tim što pravo može pripadati i od  kasnijeg datuma ovisno o podnesenom zahtjevu i datumu nastanka gubitka radne sposobnosti.

Osiguranik i korisnik invalidske mirovine podliježe kontrolnom pregledu u roku od 3 godine od dana utvrđene smanjene radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. U slučaju kada se korisnik ne odazove na kontrolni pregled, a za to nema opravdane razloge, obustavlja se isplata primanja, s time da se ponovno uspostavlja prvog dana idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljen kontrolni pregled, a najviše za dvanaest mjeseci unatrag.

Korisnik invalidske mirovine koji nakon umirovljenja nije stekao status zaposlene ili samozaposlene osobe, odnosno nije navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, ne može ostvariti pravo na starosnu mirovinu.

Dakle, činjenica da je korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti za rad navršio starosnu dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu nije temelj za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Migracije