OBVEZNO MIROVINSKO OSIGURANJE

Obvezno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj obuhvaća osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) i osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup).

Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti dio je sustava mirovinskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj starosti, smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava u slučaju smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) nadležna je ustanova za ostvarivanje prava isključivo iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup).

Više

U mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) osiguran je isti krug osoba koje imaju svojstvo osiguranika u I. stupu, ali koje su na dan početka primjene II. stupa (1. siječnja 2002.) ili u trenutku stupanja u osiguranje (zaposlenje ili samostalna djelatnost ili prema drugoj osnovi) bile mlađe od 40 godina, kao i osobe koje su u 2002. bile starije od 40 a mlađe od 50 godina života, ako su se opredijelile za takvo osiguranje. Osobe koje su 1. siječnja 2002. imale navršenih 50 godina života, osigurane su samo u I. stupu.

Središnji registar osiguranika (REGOS) nadležna je ustanova za osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup).

Više

Financiranje

Obvezno mirovinsko osiguranje financira se doprinosima osiguranika, poslodavaca i državnog proračuna po stopi od 20% iz plaće odnosno osnovice osiguranja. Za osiguranike osigurane u oba stupa plaća se doprinos od 15% za  prvi i  5% za drugi stup, a za osiguranike koji su osigurani samo u prvom stupu svih 20% doprinosa uplaćuje se za taj  stup.

Za naplatu doprinosa nadležno je Ministarstvo financija odnosno Porezna uprava.

Više

Osigurane osobe – I. stup

U mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti obvezno su osigurane sve radno aktivne osobe po različitim osnovama, kao što je radni odnos, obavljanje profesionalne  ili druge djelatnosti, obrta, trgovine i dr.

To su:

  • zaposleni i s njima izjednačene osobe (osobe imenovane na određene dužnosti i dr.),
  • osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom stručnom osposobljavanju za rad,
  • osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa,
  • pripadnici samostalnih djelatnosti (obrtnici, trgovci pojedinci, odvjetnici, javni bilježnici i dr.),
  • poljoprivrednici,
  • ostale skupine osoba (njegovatelji HRVI, roditelji njegovatelji, članovi uprave trgovačkih društava, vrhunski sportaši, i dr.), i drugi.

Na osobni zahtjev obvezno je osiguran i nezaposleni roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta.

Svojstvo osiguranika utvrđuje se na osnovi prijave na osiguranje. Prijavu podnosi:

  • poslodavac osiguranika odnosno obveznik doprinosa, ili
  • osiguranik, kada je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Osoba za koju obveznik doprinosa ne podnese prijavu, odnosno odjavu osiguranja može zahtijevati da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod) donese rješenje o priznanju, odnosno prestanku svojstva osiguranika.

 Prijava se podnosi područnoj službi/uredu/ispostavi Zavoda, nadležnoj prema sjedištu poslodavca ili njegove podružnice (za zaposlene), odnosno mjestu prebivališta ili obavljanja djelatnosti, a rok za prijavu na osiguranje je najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada kod poslodavca.

Više

Od 1. siječnja 2014., svi poslodavci odnosno drugi obveznici podnošenja prijave s više od 3 osiguranika, dužni su prijave podnositi elektroničkim putem. E-prijave su web aplikacija koja korisnicima omogućava prijave/odjave na mirovinsko osiguranje, prijave o promjeni statusa tijekom osiguranja, prijave o početku/ prestanku poslovanja obveznika doprinosa kao i promjenama podataka obveznika doprinosa.

Više informacija o e-prijavama

 

Poslodavci sa sjedištem u drugim državama članicama EU – prijava osiguranika u HZMO

Svaki poslodavac čije je sjedište u državi članici Europske unije (EU) koji nema registriranu podružnicu ili trgovačko društvo u Republici Hrvatskoj (RH) dužan je prijaviti na mirovinsko osiguranje radnika kojeg zapošljava na području Republike Hrvatske, ako se na tog radnika primjenjuje zakonodavstvo o socijalnoj sigurnosti RH.

Postupak evidentiranja navedenih poslodavaca obavlja se na način da Ministarstvo financija RH – Porezna uprava dodjeljuje osobni identifikacijski broj (OIB) poslodavcu koji je iz zemlje članice EU, a koji je, sukladno članku 21. stavku 1. Uredbe 987/2009 dužan ispunjavati sve obveze propisane mjerodavnim zakonodavstvom za svoje zaposlenike (prijava na osiguranje i uplata doprinosa) kao da ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u nadležnoj državi članici.

Navedeni poslodavci su izjednačeni s poslodavcima iz RH, te su dužni podnijeti zahtjev za dodjeljivanje OIB-a sukladno odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju i provedbenih propisa donesenih na temelju tog zakona.

Kod prijave prvog osiguranika poslodavac/osiguranik prilaže ugovor o radu ili potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, potvrdu izdanu od Ministarstva financija – Porezne uprave o dodijeljenom OIB-u poslodavca. U slučaju da ugovor o radu nije sklopljen na hrvatskom jeziku, potrebno je priložiti i ovjereni prijevod ugovora, odnosno potvrde o sklopljenom ugovoru o radu.

Popunjenu, ovjerenu i potpisanu prijavu o početku osiguranja osobe u Republici Hrvatskoj poslodavac može predati i putem opunomoćenika/zaposlenika.

Kada prijavu o početku osiguranja umjesto poslodavca podnosi opunomoćenik/zaposlenik, uz gore propisanu dokumentaciju treba priložiti i ovjerenu punomoć, odnosno pismeni sporazum između radnika i poslodavca.

Za prijavu i odjavu radnika na mirovinsko osiguranje koristi se prijava o početku osiguranja (tiskanica M-1P) i prijave o prestanku osiguranja (tiskanica M-2P). Za zaprimanje prijava i odjava matične evidencije nadležna je područna ustrojstvena jedinica Zavoda prema prebivalištu osiguranika.

Više

PITANJA I ODGOVORI

Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na mirovinsko osiguranje, isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, mirovina se ne obustavlja:

  • korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu  i neposredno nakon ostvarene mirovine nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu,
  • korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena,
  • korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene prema prijašnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju,
  • korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti,
  • korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, kojima je izričito određeno da se isplata mirovine ne obustavlja,
  • korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (čl. 17. Zakona).

Pravo na mirovinsko osiguranje utvrđuje se priznanjem svojstva osiguranika. Svojstvo osiguranika utvrđuje Zavod na osnovi prijave osiguranja.

Podnošenje prijave

Prijavu osiguranja podnosi obveznik doprinosa, odnosno osiguranik kada je sam obveznik plaćanja doprinosa. Osoba za koju obveznik doprinosa ne podnese prijavu, odnosno odjavu osiguranja može zahtijevati da Zavod donese rješenje o priznanju, odnosno prestanku svojstva osiguranika.

Ako osiguranik iz članka 10., 11., 12., i 13. Zakona o mirovinskom osiguranju  u roku od 30 dana od dana nastanka obveze na osiguranje ne podnese prijavu na osiguranje, Zavod će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznanju svojstva osiguranika.

Ako Zavod na temelju prijave na osiguranje ne prizna svojstvo osiguranika ili to svojstvo prizna po drugoj osnovi, donosi o tome rješenje.

Prestanak osiguranja

Svojstvo osiguranika prestaje prestankom okolnosti na temelju kojih je stekao svojstvo osiguranika, a osiguraniku iz članka 11. i 13. Zakona o mirovinskom osiguranju  i u slučaju stjecanja prava na mirovinu.

– Osiguraniku mlađem od 55 godina života ili osiguranom kraće od 10 godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, određuje se invalidska mirovina kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

– Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih ovim Zakonom, određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

– Članovima obitelji umrlog osiguranika mlađeg od 55 godina života ili osiguranog kraće od 10 godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje se obiteljska mirovina za ukupni mirovinski staž umrlog osiguranika, kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

Obveznici s više od tri radnika dužni su prijave podnositi elektroničkim putem od 1. siječnja 2014. godine. U prijelaznom razdoblju, koje je trajalo do ožujka 2014. godine, prijave u papirnatom obliku mogle su se predati na šalteru Zavoda kako bi obveznici imali dovoljno vremena za registraciju u sustav e-prijave.

Stečena stručna sprema evidentira se u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u trenutku kad se osoba tamo prijavi. Stečenu stručnu spremu moguće je evidentirati i u Zavodu na način da se područnoj službi/uredu dostavi na uvid odgovarajuća dokumentacija o stečenoj stručnoj spremi (diploma, svjedodžba…).

Do 30. lipnja 2013. godine podatke o zaposlenju u inozemstvu (zbog evidencije) upisivala je nadležna područna služba Zavoda u radnu knjižicu prema članku 14. Pravilnika o radnoj knjižici (NN, broj 14/96.). Budući da se od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ne primjenjuju odredbe Pravilnika o radnoj knjižici, Zavod više ne upisuje podatke o zaposlenju u inozemstvu u radnu knjižicu.

Osiguraniku će se na njegov zahtjev izdati posebna potvrda o razdobljima osiguranja navršenim u inozemstvu, u skladu s valjanom dokumentacijom stranih nositelja kojom raspolaže Zavod ili je predoči osiguranik. Ako takva dokumentacija ne postoji, osiguranika će se uputiti da pokrene postupak utvrđivanja razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu te će mu potvrdu biti moguće izdati nakon provedenog postupka.

Radna knjižica i nadalje je javna isprava koja dokazuje radno-pravni status osobe do 30. lipnja 2013. godine. Pojam “e-radna knjižica” odnosi se na određene strukturirane podatke u elektroničkom obliku, vezano uz radno-pravni status osiguranika koji se prikazuju na potvrdama i elektroničkom zapisu, a ne odnosi se na fizičkog nositelja podataka (kartica i sl.). Potvrdom ili elektroničkim zapisom prikazuje se radno-pravni status osiguranika.

Osoba koja želi elektronički zapis mora posjedovati korisničko ime i lozinku za pristup svojim osobnim podacima na web portalu Zavoda na kojem je omogućeno podnošenje zahtjeva za izdavanje zapisa u elektroničkom obliku.

Zahtjev za dodjelu korisničkog imena i lozinke može se podnijeti u bilo kojoj područnoj službi, uredu, odnosno ispostavi Zavoda ili u Središnjoj službi u Zagrebu. Zahtjev se može predati isključivo osobno.

Zavod vodi matičnu evidenciju radnika u mirovinskom osiguranju u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, na temelju prijava koje dostavlja poslodavac. Nije potrebno dostavljati nikakvu dokumentaciju niti zahtjev. Poslodavci su i dalje dužni prijavljivati radnike na propisanim prijavama i u tom dijelu poslovanja nema nikakvih promjena.

Republika Hrvatska ima Ugovor o socijalnom osiguranju s Bosnom i Hercegovinom (BiH). Budući da ste u Bosni i Hercegovini navršili 10 godina osiguranja, a za 2 godine (kad navršite 65. godina) ostvarujete pravo na starosnu mirovinu u Republici Hrvatskoj, javite se u područnu službu Zavoda, prema mjestu prebivališta i podnesite zahtjev za prethodno utvrđivanje staža koji ste navršili u BiH, kako biste što brže ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu kada steknete uvjete. Tiskanica zahtjeva dostupna je u područnim službama i ispostavama Zavoda, te na internetskoj stranici.

Potrebno je dostaviti izvadak iz matice umrlih za oca mjerodavnoj područnoj službi Zavoda koja mu je isplaćivala mirovinu. Nakon provedene ostavinske rasprave potrebno je dostaviti pravomoćno i ovjereno rješenje o nasljeđivanju u kojem mora biti navedeno da potražujete dospjelu, a neisplaćenu svotu mirovine. Osiguraniku, odnosno zakonskom nasljedniku pripada mirovina za mjesec u kojem je nastupila smrt osiguranika.

Ova odredba obvezuje ovlaštenog vještaka, odnosno tijelo vještačenja i ovlaštenog višeg vještaka Zavoda da u roku od 3 godine od dana utvrđene smanjene radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, utvrdi kontrolni pregled osiguranika, što se obvezno navodi i u rješenju o priznanju prava. Svrha kontrolnog pregleda je provjera zdravstvene i radne sposobnosti osiguranika, a podliježu mu svi korisnici invalidske mirovine i naknade zbog tjelesnog oštećenja. Na kontrolnom pregledu može se odrediti novi kontrolni pregled. U slučaju osiguranika kod kojega je smanjenje radne sposobnosti, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti utvrđen na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja koji nije utvrdio i obvezu kontrolnog pregleda korisnika invalidske mirovine, može se odrediti da navedeni korisnik ne podliježe kontrolnom pregledu.

Ministarstvo nadležno za mirovinski sustav i Centar za medicinsko vještačenje Zavoda u postupku nadzora i kontrole mogu obavljati kontrolni pregled po službenoj dužnosti za prava utvrđena na temelju smanjene radne sposobnosti ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili potpunog gubitka radne sposobnosti članova obitelji tijekom korištenja tih prava, a o tome donosi nalaz i mišljenje. U slučaju kada se korisnik ne odazove na kontrolni pregled, a za to nema opravdane razloge (bolest, smrt člana obitelji, neodgodivo putovanje i drugi opravdan razlog), obustavlja se isplata mirovine, odnosno novčanog primanja iz mirovinskog osiguranja, s time da se isplata mirovine ponovno uspostavlja prvog dana idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljen kontrolni pregled, a najviše za dvanaest mjeseci unatrag.

Migracije