Reguliranje statusa

 a) državljanin treće zemlje

Državljanin treće zemlje može raditi i boraviti u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama Zakona o strancima (NN, br. 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25) na temelju:

• dozvole  boravka odnosno potvrde,
• dozvole boravka i pozitivnog mišljenja HZZ (u slučaju promjene poslodavca ili korisnika ili zanimanja)
• potvrde ako se radi o sezonskom radniku do 90 dana,
• potvrde o prijavi rada
• bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada u slučajevima propisanim Zakonom.

Državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima  navedenim u potvrdi, ili samo na onim poslovima za koje je dano pozitivno mišljenje HZZ ali u slučajevima propisanim Zakonom o strancima ili samo na onim poslovima navedenim u potvrdi o prijavi rada.

Državljanin treće zemlje može raditi samo kod:

• poslodavca koji je naveden u potvrdi
• poslodavca za kojeg je dano pozitivno mišljenje HZZ u slučajevima propisanim Zakonom (promjena poslodavca),
• poslodavca (agencija za privremeno zapošljavanje) i korisnika navedenih u potvrdi
• za korisnika za koje je dano pozitivno mišljenje HZZ-a u slučajevima propisanim Zakonom (promjena korisnika),
• poslodavca navedenog u potvrdi o prijavi rada.

ZADUŽNICA

Poslodavac na temelju čijeg je zahtjeva izdana dozvola za boravak i rad temeljem mišljenja HZZ za državljanina treće zemlje kojem za ulazak u Republiku Hrvatsku treba viza, dužan je u roku od 5 dana od dana izdavanja potvrde nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji dostaviti zadužnicu. Dozvola za boravak i rad ukinut će se ako poslodavac ne dostavi zadužnicu u roku od 5 dana od dana izdavanja potvrde. Zadužnica mora biti potvrđena (solemnizirana) od strane javnog bilježnika i mora biti priložena u izvorniku. Poslodavac za svakog stranog radnika prilaže jednu zadužnicu.

Zakonom o strancima od 2021. u potpunosti je izmijenjen sustav odobravanja zapošljavanja stranih radnika jer se umjesto kvotnog sustava uveo sustav testa tržišta rada.

Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada. Nakon što se provede test tržišta rada poslodavci u roku od 90 dana mogu podnijeti zahtjev za dozvolu za boravak i rad stranih radnika.

Test tržišta rada nije nužno provesti za sva zanimanja. Naime Zakon o strancima omogućio je da se može podnijeti zahtjev za dozvole za boravak i rad stranih radnika i bez testa tržišta rada ako je riječ o zanimanjima kojih trajno nedostaje na tržištu rada, takvi radnici nedostaju u velikom broju i na području cijele Republike Hrvatske, te se nedostatak radnika u tim zanimanjima ne može nadomjestiti programima obrazovanja nezaposlenih. Popis zanimanja za koja se ne provodi test tržišta rada usvaja Upravno vijeće HZZ-a.

Zakon je također omogućio da se test tržišta rada ne provodi za produljenje valjanih dozvola za boravak i rad kao i za zapošljavanja na sezonskim poslovima do 90 dana u godini u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i turizma i ugostiteljstva. Kod produljenja dozvole za boravak i rad te zapošljavanja do 90 dana u spomenutim djelatnostima nije potrebno ni zatražiti mišljenje Zavoda nego je potrebno samo odobrenje MUP-a.

Dozvole za boravak i rad na temelju testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 
Poslodavci su za zapošljavanje državljana trećih zemalja dužni zatražiti provedbu testa tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Dozvole za boravak i rad bez testa tržišta rada uz mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijet će odluku o zanimanjima za koja poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada, koja se objavljuje na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Dozvole za boravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

– u slučaju produljenja dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje

– sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine

– dozvola za boravak i rad koje se izdaju sukladno članku 110. Zakona (npr. ključno osoblje u trgovačkim društvima, samozapošljavanje u trgovačkom društvu/obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51%, EU plava karta, osobe premještene unutar društva, pružatelji usluga, volonteri, pripravnici, posade plovila itd.)

Dozvole za boravak i rad

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za koje je potrebno provesti test tržišta rada i/ili  pribaviti mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje podnosi poslodavac elektroničkim putem u zajedničkoj aplikaciji MUP HZZ kojoj se pristupa na portalu Burza rada.

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za koje nije potrebno provesti test tržišta rada ni pribaviti mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje može podnijeti državljanin treće zemlje ili poslodavac, neposredno ili e-mailom u nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji  prema: mjestu namjeravanog boravka, rada državljanina treće zemlje ili sjedištu poslodavca.

O zahtjevu odlučuje policijska uprava odnosno policijska postaja prema mjestu boravišta odnosno namjeravanog boravka državljanina treće zemlje.

b) osobe pod međunarodnom zaštitom

U Republici Hrvatskoj osobe pod međunarodnom zaštitom mogu raditi bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada.

Ujedno, bez dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj može raditi državljanin treće zemlje koji ima odobren:

1. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravku, stalnom boravku, odobrenom azilu ili supsidijarnoj zaštiti sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
2. privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravku, stalnom boravku, azilu ili supsidijarnoj zaštiti sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje kojem je izdana »plava karta EU« ili dozvola za boravak i rad za premještaj unutar društva
4. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje koji ima odobrenje dugotrajnog boravka u drugoj državi članici EGP-a
5. privremeni boravak zbog humanitarnih razloga
6. autonomni boravak
7. privremeni boravak kao upućeni radnik
8. privremeni boravak u svrhu istraživanja iz članka 74. Zakona
9. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s istraživačem iz članka 74. Zakona
10. privremeni boravak u svrhu studiranja, ako radi ili se samozapošljava najviše 20 sati tjedno, osim kad je studentska praksa sastavni dio studijskoga programa
11. status redovitog učenika kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa najviše 20 sati tjedno
12. privremeni boravak u svrhu boravka osobe s dugotrajnim boravkom u drugoj državi članici EGP-a
13. azil ili supsidijarnu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite sukladno propisu kojim se uređuje međunarodna zaštita
14. dugotrajni boravak
15. stalni boravak
16. privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva.

Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada može raditi upućeni radnik koji dolazi iz druge države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Bez potvrde o prijavi rada mogu raditi državljani trećih zemalja koji su državljani država pristupnica Konvenciji o Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj od 14. prosinca 1960. i to:

• umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne, multimedijalne i druge kulturne priredbe odnosno autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti, kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje
• autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti, kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje.

Tražitelj azila stječe pravo na rad po isteku roka od devet mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za azil o kojem Ministarstvo unutarnjih poslova nije odlučilo, ako tražitelj azila svojim postupanjem nije utjecao na razloge nedonošenja odluke.

Zavodu se može prijaviti azilant i stranac pod supsidijarnom odnosno privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj, kao i članovi njihove obitelji, koji su u pravima i dužnostima utvrđenim Zakonom izjednačeni s hrvatskim državljanima.

Iznimno se Zavodu može prijaviti i tražitelj međunarodne zaštite i članovi njegove obitelji ako ministarstvo nadležno za unutarnje poslove nije donijelo odluku o zahtjevu za međunarodnu zaštitu u zakonom propisanom roku, a tražitelj svojim postupanjem nije utjecao na razloge nedonošenja odluke.

Osobe se prijavljuju se i evidentiraju u Zavodu prema mjestu boravka, odnosno adresi stanovanja, a prestaju se voditi u evidenciji Zavoda po prestanku azila, supsidijarne odnosno privremene zaštite ako prije toga ne nastupe drugi razlozi za prestanak vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba.

Tražiteljima međunarodne zaštite i članovi njegove obitelji prestaje se voditi u evidenciji Zavoda kada ministarstvo nadležno za unutarnje poslove odbije zahtjev za međunarodnu zaštitu, ako prije toga ne nastupe drugi razlozi za prestanak vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba.

Više

c) državljani država članica Europskog gospodarskog prostora (EGP) i državljani Švicarske Konfederacije  

Na državljane država članica Europskog gospodarskog pojasa i državljane Švicarske Konfederacije primjenjuje se Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i  članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj: 66/19, 53/20, 144/20 i 114/22).

U Republici Hrvatskoj državljani država članica EGP-a i državljani Švicarske Konfederacije mogu pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno potvrde o prijavi rada.

Više

Traženje posla u Republici Hrvatskoj

Strani državljani u Republici Hrvatskoj mogu tražiti posao:

• preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ – uz pomoć savjetnika za zapošljavanje ili na web portalu “Burza rada”),
• putem agencija za posredovanje pri zapošljavanju,
• na Internetu i
• u oglasima objavljenima u javnom tisku.

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Prilikom prijave u evidenciju HZZ-a nezaposlenoj osobi dodjeljuje se savjetnik za zapošljavanje koji će pomoći u definiranju radnog potencijala, aktivnostima kojima će poboljšati njezinu zapošljivost, u definiranju zanimanja u kojima ima najveće šanse za zapošljavanje, pružit će joj informacije o stanju na tržištu rada, pravne savjete ili pomoć pri odabiru programa obrazovanja i osposobljavanja, sastavljanju životopisa i dr.

Na HZZ se prijavljuje uz predočenje:

• važeće identifikacijske isprave iz zemlje porijekla (osobna iskaznica ili putovnica)
• svjedodžbe o završenoj školi ili diplome
• podatka o osobnom identifikacijskom broju (OIB)

Više                                                                                                              

 

Zapošljavanje u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Radni odnos može se zasnovati na određeno ili neodređeno vrijeme, puno ili nepuno radno vrijeme.

Ugovor o radu mora se sklopiti u pisanom obliku, a ako poslodavac ne ponudi potpisivanje ugovora o radu, dužan je izdati potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu i to prije početka rada.

Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.,

Regulirane profesije u Republici Hrvatskoj

U slučaju namjere zapošljavanja u profesiji koja je uključena u Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležno tijelo sukladno odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23 i 126/25). Naime, osim obrazovne kvalifikacije kao osnovnog preduvjeta, stručna kvalifikacija uključuje i dodatno usavršavanje koje obuhvaća, primjerice, stjecanje radnog iskustva, polaganje stručnog ispita te dobivanje odobrenja za samostalan rad od nadležne strukovne komore nakon ispunjavanja svih potrebnih uvjeta.

Popis reguliranih profesija dostupan je na poveznici:

https://mrosp.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Uprava%20za%20tr%C5%BEi%C5%A1te%20rada/Popis%20reguliranih%20profesija%20u%20Republici%20Hrvatskoj.doc

Detaljnije informacije  o stručnim kvalifikacijama možete potražiti na:

https://psc.hr/strucne-kvalifikacije/

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obavlja poslove nacionalnog koordinatora u provedbi svih obveza koje proizlaze iz Zakona i Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005.o priznavanju stručnih kvalifikacija.

U okviru Agencije za znanost i visoko obrazovanje djeluje Nacionalni ENIC/NARIC ured koji ima ulogu centra za pomoć. Centar za pomoć građanima pruža informacije o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija te pruža pomoć zainteresiranim osobama da ostvare svoja prava koja proizlaze iz Zakona.

Više informacija na: https://www.azvo.hr/inozemne-obrazovne-kvalifikacije/regulirane-profesije/

Za profesije koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj provodi se postupak vrednovanja inozemne obrazovne kvalifikacije sukladno Zakonu o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 69/2022).
Ishod ovog postupka je mišljenje o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji.

Detaljnije informacije možete potražiti na: https://mzom.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/priznavanje-i-vrednovanje-inozemnih-obrazovnih-kvalifikacija/279

 

Kome se obratiti u slučaju problema s poslodavcem?

Ako postoji opravdana sumnja da poslodavac krši prava i obveze iz ugovora o radu, može podnijeti prijavu Državnom inspektoratu, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb, tel: 01 2375 100 centrala

→ e-pošta: pisarnica.dirh@dirh.hr 

https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83

Dodatne informacije za tražitelje zaposlenja i građane država članica EU/EEA mogu se pronaći u publikaciji „Living & Working in Croatia“ koja je dostupna na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Više

 

Bitne poveznice i kontakt podaci

Hrvatski zavod za zapošljavanje

EURES portal

Središnji ured

Savska cesta 64, 10000 Zagreb

Telefon: +385 1 612 6000

E-mail HZZ: hzz@hzz.hr ;   E-mail EURES: eures_hr@hzz.hr

 

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

Telefon: +385 1 610 60835

e-pošta: info@mrosp.hr 

 

Kontaktne točke Direktive 2014/54/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika