logo

Prava u sustavu socijalne skrbi

Djelatnost socijalne skrbi obavljaju ustanove socijalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi. Nadzor nad obavljanjem djelatnosti socijalne skrbi provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.

Materija socijalne skrbi regulirana je Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj 18/22, 46/22, 119/22, 71/23 i 156/23).

Stranci ostvaruju prava u sustavu socijalne skrbi sukladno priznatom statusu u Republici Hrvatskoj na osnovi dokumenta kojim je status priznat.

Stranci koji se nađu u nepovoljnoj životnoj situaciji s priznatim jednim od sljedećih statusa su:

– stranac sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj,

-osoba bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj

– stranci s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima,

– stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj.

Takve osobe imaju sva prava u sustavu socijalne skrbi kao i državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Hrvatskoj.

Svi ostali koji nisu navedeni mogu ostvariti pravo na jednokratnu naknadu i uslugu smještaja u drugim slučajevima pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi ako to zahtijevaju životne okolnosti u kojima su se našli.

Azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom, ako troškove stanovanja nisu u mogućnosti podmirivati vlastitim sredstvima, sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine, broj 70/15, 127/17 i 33/23), smještaj osigurava Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Sredstva za trošak stanovanja podmiruju se iz državnog proračuna. Smještaj se osigurava najduže na 24 mjeseca od dana izvršnosti odluke o odobrenju međunarodne zaštite.

Naknade u sustavu socijalne skrbi su:

  1. zajamčena minimalna naknada,
  2. naknada za troškove stanovanja,
  3. naknada za ugroženog kupca energenata,
  4. naknada za osobne potrebe,
  5. jednokratna naknada,
  6. naknada za pogrebne troškove,
  7. naknada za redovito studiranje,
  8. plaćanje troškova u učeničkom domu,
  9. osobna invalidnina (nije moguće podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava, vidjeti napomenu)
  10. doplatak za pomoć i njegu (nije moguće podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava, vidjeti napomenu)
  11. status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

Napomena:

S danom 1. siječnja 2024. godine, odnosno stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku (NN, br. 156/23), prestale su važiti odredbe Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.)  koje se odnose na ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, a postupci vezano za korisnike prava propisani su prijelaznim i završnim odredbama Zakona o inkluzivnom dodatku.

S danom 1. siječnja 2024. godine, odnosno stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku (NN, br. 156/23), prestale su važiti odredbe Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.) koje se odnose na ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu, a postupci vezano za korisnike prava propisani su prijelaznim i završnim odredbama Zakona o inkluzivnom dodatku.

 

Socijalne usluge

  1. prva socijalna usluga,
  2. usluga sveobuhvatne procjene i planiranja,
  3. savjetovanje,
  4. stručna procjena,
  5. psihosocijalno savjetovanje,
  6. socijalno mentorstvo,
  7. obiteljska medijacija,
  8. psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja,
  9. psihosocijalna podrška,
  10. rana razvojna podrška,
  11. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja,
  12. pomoć u kući,
  13. boravak,
  14. organizirano stanovanje i
  15. smještaj.

O priznavanju prava i socijalnih usluga u upravnom području socijalne skrbi Hrvatski zavod za socijalni rad odlučuje rješenjem ili uputnicom, osim prava na naknadu za troškove stanovanja o kojem rješenjem odlučuje jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.

 

Zakon o osobnoj asistenciji (NN, br. 71/23)

Pravo na uslugu osobne asistencije može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, strancu sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj i osobi bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni boravak u Republici Hrvatskoj te državljaninu treće zemlje s odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj. Stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima, mogu ostvariti pravo na uslugu osobne asistencije pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Zakonom je definirana usluga osobne asistencije, način ostvarivanja usluge, financiranje usluge, pružatelji usluge te druga pitanja značajna za uslugu osobne asistencije. Osobna asistencije uključuje uslugu osobnog asistenta, komunikacijskog posrednika i videćeg pratitelja.

Osobna asistencija je socijalna usluga kojom se osigurava pomoć i podrška osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama radi vrste i stupnja invaliditeta, a koje su joj svakodnevno potrebne u kući i izvan kuće, te pomoć i podrška u komunikaciji i primanju informacija, a u svrhu većeg stupnja samostalnosti i uključenosti u zajednicu, zaštite i osiguravanja ljudskih prava osobe s invaliditetom, kao i ostvarivanja ravnopravnosti s drugima.

O pravu na uslugu osobne asistencije odlučuje rješenjem Hrvatski zavod za socijalni rad.

 

Zakon o inkluzivnom dodatku (NN, br. 156/23)

Pravo na inkluzivni dodatak može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, državljaninu treće zemlje sa stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem ili odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, osobi bez državljanstva s privremenim ili stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj i državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj.

Stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Visina iznosa inkluzivnog dodatka razvrstava se u 5 razina ovisno o vrsti, težini, stupnju oštećenja zdravlja odnosno funkcionalnih sposobnosti, ali i dobi i to na način da se za 1. razinu osigura najveći iznos inkluzivnog dodataka, a za 5. razinu najniži.

 O pravu na inkluzivni dodatak odlučuje rješenjem Hrvatski zavod za socijalni rad.

 Danom stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku prestaju važiti:

  • članci 50. do 60. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 18/22., 46/22., 119/22. i 71/23.) koji se odnose na ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu i prava na osobnu invalidninu.
  • odredbe članka 1. stavka 1. Zakona o tržištu rada (»Narodne novine«, br. 118/18., 32/20. i 18/22.) u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom te članka 7. točke 5., članka 70.a i članka 72. stavaka 2. i 3. u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.
  • članak 12. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.), članak 10. stavak 5., članak 21. stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, članak 22. te članak 30.a u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje medicinskih uvjeta.

Više

Bitne poveznice 

Migracije