Obrazovanje

U Republici Hrvatskoj sustav obrazovanja sastoji se od:

  • ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – za djecu od šest mjeseci do polaska u školu,
  • osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja – obvezno za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine života; odnosi se na svu djecu koja imaju boravište u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovo državljanstvo,
  • srednjoškolskog odgoja i obrazovanja – traje od jedne do pet godina, ovisno o vrsti obrazovanja (strukovna škola, gimnazija ili umjetnička škola), a završava polaganjem državne mature (gimnazije) ili izradom i obranom završnog rada (strukovne i umjetničke škole); za srednjoškolce postoji mogućnost boravka u đačkim domovima,
  • ispite državne mature mogu polagati i ostali pristupnici koji su najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje završili u Republici Hrvatskoj(RH) te pristupnici koji su izvan RH završili srednje obrazovanje usporedivo s četverogodišnjim srednjim obrazovanjem u RH
  • visokog obrazovanja – odvija se na sveučilištima, fakultetima ili umjetničkim akademijama u njihovu sastavu, veleučilištima i visokoj školi
  • obrazovanja odraslih – odvija se u ustanovama za obrazovanje odraslih (pučka otvorena učilišta, osnovne škole, srednje škole, visoka učilišta, škole stranih jezika, ustanove za smještaj i skrb osoba s posebnim potrebama te penološke i druge ustanove). Ustanovu za obrazovanje odraslih može osnovati: Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, druga pravna i fizička osoba. Ustanova za obrazovanje odraslih može izvoditi program ako ima registriranu djelatnost obrazovanja odraslih te ako ispunjava prostorne, kadrovske i materijalne uvjete utvrđene programom, koji mora biti usklađen sa standardima i normativima za njegovo izvođenje. Polaznici obrazovanja odraslih mogu biti osobe koje imaju navršenih petnaest godina života i ispunjavaju druge uvjete utvrđene programom. Obrazovanje odraslih odvija se kao formalno, neformalno, informalno i /ili samousmjereno učenje.

 

Upis na studij

  • obavlja se na temelju javnog natječaja koji objavljuje sveučilište, veleučilište ili visoka škola koji provode studij najmanje šest mjeseci prije početka nastave
  • postupak odabira pristupnika za upis jamči ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob
  • strani državljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani, ali se sukladno odluci nadležnoga državnog tijela ili visokog učilišta od njih može tražiti plaćanje dijela ili pune cijene studija (svako visoko učilište može donijeti posebnu odluku kojom se azilant ili stranac pod supsidijarnom zaštitom oslobađa plaćanja školarine)
  • studenti koji su državljani zemalja Europske unije imaju ista prava na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te se na studij upisuju pod jednakim uvjetima kao hrvatski državljani
  • stranim državljanima se upis može ograničiti ili uskratiti ako je riječ o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost

 

Više

 

Obrazovanje odraslih

Osnovno obrazovanje –  namijenjeno je  osobama starijim od petnaest godina koje zbog raznih razloga nisu završile osnovnoškolsku naobrazbu, s ciljem unaprjeđivanja njihove pismenosti i razvijanja životnih vještina u svim područjima; besplatno je za polaznike te se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za tu namjenu. Polaznicima koji završe osnovno obrazovanje omogućuje se i osposobljavanje za jednostavne poslove u zanimanjima, a u svrhu pristupa tržištu rada i lakšeg zapošljavanja. Program se izvodi sukladno propisanom Nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih.

Srednjoškolsko obrazovanje – obuhvaća programe za stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja. Programi obrazovanja odraslih za stjecanje srednje školske spreme, srednje stručne spreme, niže stručne spreme te prekvalifikacije provode se na temelju programa propisanih za redovito obrazovanje kao i uz odgovarajuću primjenu odredaba propisa koji reguliraju djelatnost odgoja i obrazovanja. Programi obrazovanja odraslih izvode se redovitom nastavom, konzultativno-instruktivnom nastavom, dopisno-konzultativnom nastavom, otvorenom nastavom, telenastavom, nastavom na daljinu, multimedijski te na druge primjerene načine pri čemu se se izvođenje program obrazovanja odraslih mora prilagoditi dobi, iskustvu, stečenoj naobrazbi, znanju, vještinama i sposobnostima polaznika.

 

PRIZNAVANJE INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA

Pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva.

Priznavanje kvalifikacija znači formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije, odnosno razdoblja obrazovanja, koje je izdalo nadležno tijelo u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju.

S obzirom na vrstu kvalifikacije čije se priznavanje traži, razlikuje se:

  • Priznavanje osnovnoškolskih i srednjoškolskih kvalifikacija i razdoblja obrazovanja:
  • priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom osnovnom obrazovanju radi zapošljavanja i o završenom srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja u nadležnosti Agencije za odgoj i obrazovanje,
  • priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom srednjem obrazovanju u strukovnim programima radi zapošljavanja ili nastavka obrazovanja u nadležnosti Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih,
  • priznavanje radi nastavka osnovnoškolskog odnosno srednjoškolskog obrazovanja u nadležnosti školske ustanove u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje,
  • priznavanje osnovnoškolskog obrazovanja radi pristupa srednjoškolskom obrazovanju u nadležnosti školske ustanove u kojoj podnositelj zahtjeva namjerava nastaviti obrazovanje.

 

  • Priznavanje kvalifikacija u visokom obrazovanju i razdoblja studija:
  • priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije u svrhu nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) u nadležnosti sveučilišta, veleučilišta i visokih škola
  • priznavanje u svrhu zapošljavanja u RH (stručno priznavanje) u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje, njenog Nacionalnog ENIC/NARIC ureda
  • priznavanje specijalizacija i stručnih ispita – u nadležnosti resornih ministarstava i strukovnih organizacija

Više

 

UČENJE HRVATSKOGA JEZIKA

Djeca

Nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada školske ustanove izvode se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Učenik treba proći provjeru znanja hrvatskoga jezika, koju će obaviti stručno tijelo pripadajuće obrazovne ustanove, a potom se učenik uključuje u odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja u obrazovnoj ustanovi, koja je najbliža njegovu boravištu.

 

Ovisno o dobi učenika obrazovna ustanova treba procijeniti hoće li učenik biti paralelno uključen u pohađanje odgovarajućeg ili približno odgovarajućeg razreda. Ako se učenik uključi paralelno u nastavu njegovo pohađanje neće biti vrednovano ocjenom, već samo praćenje u smislu socijalizacije i učenja jezika.

Posebnu pomoć škole su dužne pružiti:

  • djeci ranjivih skupina (azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom),
  • djeci državljana RH koji se vraćaju iz inozemstva i započinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a nedostatno poznaju hrvatski jezik,
  • djeci koja imaju boravak na području RH, a članovi su obitelji radnika koji je državljanin države članice Europske unije te obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na području RH
  • radi učinkovite integracije učenika škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskoga jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima.

 

Odrasli

  • učenje hrvatskoga jezika za ranjive skupine odraslih osoba (azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom), koji se ne uključuju u obrazovni sustav, organizira se pri pučkim otvorenim učilištima, osnovnim školama i drugima ustanovama koje imaju odobrenje za izvođenje programa osnovnog obrazovanja odraslih;
  • za ostale skupine stranaca tečajevi hrvatskog jezika se organiziraju na sljedećim visokim učilištima: Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za hrvatske studije u svijetu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Riječka kroatistička škola, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci te Program Učenje hrvatskoga jezika i latiničnoga pisma za strance, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; ispit iz poznavanja hrvatskog kao stranog jezika prije upisa na hrvatska sveučilišta te po završetku prve godine studija kao uvjet za nastavak studija provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Bitne poveznice

Migracije