U Republici Hrvatskoj sustav obrazovanja sastoji se od:
- ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – za djecu od šest mjeseci do polaska u školu; prije polaska u osnovnu školu sva djeca imaju obvezu pohađati program predškole
Dijete koje je obvezno pohađati predškolu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati mjesto u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi koja provodi obvezni program predškole.
Upisi u dječje vrtiće mogu se provoditi elektroničkim putem.
Prednost pri upisu u dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za iduću pedagošku godinu imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života. Ako dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne može upisati svu prijavljenu djecu, neupisana djeca se upisuju prema kriterijima prednosti koji su propisani odredbama članka 20. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, a način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić uređuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.
- osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja – obvezno za svu djecu, u pravilu od šeste do petnaeste godine života; odnosi se na svu djecu koja imaju prebivalište, odnosno prijavljeno boravište u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovo državljanstvo,
Upis djece u osnovnu školu provodi se prema planu upisa koji donosi upravni odjel u županiji nadležan za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba na temelju upisnih područja utvrđenih u skladu s odredbama članka 16. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Na razini svih županija, osim Grada Zagreba, provode se elektronički upisi učenika u 1. razred osnovne škole korištenjem Nacionalnog informacijskog sustava upisa u osnovne škole. S obzirom da se u sustav za elektroničke upise u osnovne škole ulazi preko portala e-Građani, roditelji koji nemaju vjerodajnice, za ulazak u portal moraju se javiti školi kojoj pripadaju prema upisnom području koja će prijavu za upis njihovog djeteta izvršiti umjesto njih.
- srednjoškolskog odgoja i obrazovanja – traje od jedne do pet godina, ovisno o vrsti obrazovanja (strukovna škola, gimnazija ili umjetnička škola), a završava polaganjem državne mature (gimnazije) ili izradom i obranom završnog rada (strukovne i umjetničke škole); za srednjoškolce postoji mogućnost boravka u učeničkim domovima,
Pravo upisa u prvi razred srednje škole, pod jednakim uvjetima, imaju svi učenici nakon završenog osnovnog obrazovanja, u okviru broja upisnih mjesta utvrđenih odlukom o upisu koji za svaku školsku godinu donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Kandidati se elektronički prijavljuju i upisuju putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ) na mrežnoj stranici: https://srednje.e-upisi.hr .
Usluge odgojnih aktivnosti, smještaja i prehrane učeničkoga doma mogu koristiti redoviti učenici srednjih škola u Republici Hrvatskoj koji se školuju izvan mjesta stalnoga boravka i koji su hrvatski državljani, hrvati iz drugih država, djeca državljana država Europskog gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije te djeca državljana zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije. Učenički dom prima učenike državljane zemalja izvan Europskog gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije ako imaju reguliran status boravka sukladno zakonu kojim je uređen status stranaca, uz suglasnost osnivača. Ukupna cijena smještaja i prehrane za redovite učenike srednjih škola u učeničkom domu u 2024. godini iznosi najviše do 167,24 Eur mjesečno.
Sve potrebne informacije u vezi postupka prijava i upisa u učeničke domove u Republici Hrvatskoj možete pronaći na poveznici: https://domovi.e-upisi.hr/
ispite državne mature mogu polagati i ostali pristupnici koji su najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje završili u Republici Hrvatskoj(RH) te pristupnici koji su izvan RH završili srednje obrazovanje usporedivo s četverogodišnjim srednjim obrazovanjem u RH
- visokog obrazovanja – odvija se na sveučilištima, fakultetima, umjetničkim akademijama i veleučilištima
- obrazovanja odraslih – odvija se u ustanovama za obrazovanje odraslih (pučka otvorena učilišta, srednje škole, visoka učilišta, sveučilišta, škole stranih jezika, penološke i druge ustanove). Ustanovu za obrazovanje odraslih može osnovati: Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, druga pravna ili fizička osoba. Ustanova za obrazovanje odraslih može izvoditi program ako ima registriranu djelatnost obrazovanja odraslih te ako ispunjava prostorne, kadrovske i materijalne uvjete utvrđene programom, koji mora biti usklađen sa standardima i normativima za njegovo izvođenje te standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Polaznici obrazovanja odraslih mogu biti osobe koje imaju navršenih četrnaest godina života i ispunjavaju druge uvjete utvrđene programom.
Upis na studij
- Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnog natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine.
- Visoko učilište utvrđuje postupak upisa na studij tako da jamči ravnopravnost svih pristupnika.
- Sukladno članku 79. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22) državljani druge države članice Europske unije koji studiraju u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju odnosno sveučilišnom integriranom studiju na javnom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna, u skladu s uredbom iz članka 99. stavka 8. Zakona.
Na portalu Study in Croatia, www.studyincroatia.hr, strani studenti zainteresirani za studiranje u Hrvatskoj mogu pronaći informacije o visokim učilištima, studijskim programima, životu u Hrvatskoj itd.
Informacije o upisima na visoka učilišta dostupne su na hrvatskom i engleskom jeziku na web stranici Studij.hr, https://www.studij.hr/sve-o-prijavama
Obrazovanje odraslih
Osnovno obrazovanje – namijenjeno je osobama starijim od četrnaest godina koje nisu završile osnovnu školu, s ciljem unaprjeđivanja njihove pismenosti i razvijanja životnih vještina u svim područjima; za polaznike se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za tu namjenu. program se izvodi sukladno propisanom Nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih. Polaznicima koji završe osnovno obrazovanje omogućuje se i osposobljavanje za jednostavne poslove u zanimanjima, a u svrhu pristupa tržištu rada i lakšeg zapošljavanja.
Srednjoškolsko obrazovanje – obuhvaća programe za stjecanje cjelovite kvalifikacije na razini 4.1 i 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira .
Programi za stjecanje djelomične kvalifikacije ili mikrokvalifikacije obuhvaćaju programe osposobljavanja, usavršavanja i strukovnog specijalističkog usavršavanja na razini 5 HKO-a.
Programi obrazovanja odraslih izvode se redovitom nastavom, konzultativno-instruktivnom nastavom i dopisno-konzultativnom nastavom pri čemu se izvođenje programa obrazovanja odraslih prilagođava dobi, iskustvu, prethodno stečenom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima polaznika.
PRIZNAVANJE I VREDNOVANJE INOZEMNIH OBRAZOVNIH KVALIFIKACIJA
Pravo na priznavanje i vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani, osobe bez državljanstva, azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom i stranci pod privremenom zaštitom te članovi obitelji azilanta odnosno stranca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom koji zakonito boravi u Republici Hrvatskoj.
Priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije je potvrđivanje vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije, koju je izdalo nadležno tijelo u svrhu pristupa obrazovanju ili nastavka obrazovanja.
Priznavanje razdoblja obrazovanja je potvrđivanje stečenih skupova ishoda učenja ostvarenih u inozemstvu prije stjecanja inozemne obrazovne kvalifikacije s ciljem nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Vrednovanje inozemne obrazovne kvalifikacije je utvrđivanje razine, obujma, profila i kvalitete inozemne obrazovne kvalifikacije, kao i prava koja ta kvalifikacija daje u zemlji u kojoj je stečena.
1) Vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada
Postupak vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u profesijama koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj provode:
- Agencija za odgoj i obrazovanja za inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom osnovnom i srednjem obrazovanju u općim, gimnazijskim i umjetničkim programima
- Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih za inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom srednjem obrazovanju u strukovnim programima te o završenom programu na razini poslijediplomskog srednjoškolskog obrazovanja koje nije visoko obrazovanje
- Agencija za znanost i visoko obrazovanje za inozemne obrazovne kvalifikacije o završenom visokom obrazovanju.
Vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za azilante, strance pod supsidijarnom zaštitom i strance pod privremenom zaštitom koje nisu u mogućnosti dostaviti dokumentaciju kojom dokazuju inozemnu obrazovnu kvalifikaciju
- Za osobe koje iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti dostaviti dokumentaciju kojom dokazuju inozemnu obrazovnu kvalifikaciju, agencija nadležna za vrednovanje u svrhu pristupa tržištu rada provest će vrednovanje sukladno raspoloživim podacima i izraditi informativni dokument o inozemnoj obrazovnoj kvalifikaciji.
- Priznavanje u svrhu pristupa zanimanjima s Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u nadležnosti je resornih ministarstava i strukovnih organizacija. Popis reguliranih profesija i nadležnih tijela dostupan na: http://reguliraneprofesije.azvo.hr/hr/profesije.
2) Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja
Postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu nastavka obrazovanja provode:
- Agencija za odgoj i obrazovanje za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija o završenom osnovnom obrazovanju u svrhu nastavka obrazovanja na srednjoškolskoj razini, u okviru središnjeg prijavnog postupka
- Osnovna ili srednja škola provode postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija, izvan središnjeg prijavnog postupka, odnosno prilikom upisa učenika koji dolazi iz inozemstva tijekom školske godine.
- Agencija za znanost i visoko obrazovanje za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija o završenom srednjem obrazovanju u svrhu upisa na prijediplomski studij te inozemnih obrazovnih kvalifikacija o završenoj prijediplomskoj razini visokog obrazovanja u svrhu upisa na diplomski studij.
UČENJE HRVATSKOGA JEZIKA
Djeca
Nastavu i druge oblike odgojno-obrazovnog rada, školske ustanove izvode na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Učenik treba proći provjeru znanja hrvatskoga jezika, koju će obaviti stručno tijelo pripadajuće obrazovne ustanove, a potom se učenik uključuje u odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja u obrazovnoj ustanovi, koja je najbliža njegovu boravištu.
Ovisno o dobi učenika obrazovna ustanova treba procijeniti hoće li učenik biti paralelno uključen u pohađanje odgovarajućeg ili približno odgovarajućeg razreda. Učenik koji je uključen u pripremnu nastavu hrvatskog jezika te nije u mogućnosti pratiti nastavu ostalih predmeta, može se uključiti paralelno u nastavu, ali njegovo pohađanje neće biti vrednovano ocjenom, već samo praćenjem u smislu socijalizacije i učenja jezika. Učenik koji je uključen u dopunsku nastavu hrvatskog jezika može pohađati nastavu iz svih predmeta i biti vrednovan ocjenom.
Posebnu pomoć škole su dužne pružiti:
- djeci ranjivih skupina (azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom),
- djeci državljana RH koji se vraćaju iz inozemstva i započinju, odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a nedostatno poznaju hrvatski jezik,
- djeci koja imaju boravak na području RH, a članovi su obitelji radnika koji je državljanin države članice Europske unije te obavlja ili je obavljao samostalnu djelatnost, odnosno koji je zaposlen ili je bio zaposlen na području RH
- radi učinkovite integracije učenika škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskoga jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima.
Odrasli
- učenje hrvatskoga jezika za ranjive skupine odraslih osoba (azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom), koji se ne uključuju u obrazovni sustav, organizira se pri pučkim otvorenim učilištima, osnovnim školama i drugima ustanovama;
- za ostale skupine stranaca tečajevi hrvatskog jezika se organiziraju na sljedećim visokim učilištima: Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za hrvatske studije u svijetu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Riječka kroatistička škola, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci te Program Učenje hrvatskoga jezika i latiničnoga pisma za strance, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; ispit iz poznavanja hrvatskog kao stranog jezika prije upisa na hrvatska sveučilišta te po završetku prve godine studija kao uvjet za nastavak studija provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Bitne poveznice
