logo

DOPLATAK ZA DJECU

Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece, a uređen je Zakonom o doplatku za djecu (Narodne novine, broj 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18 i 156/23).

O pravu na doplatak za djecu rješava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), dok nadzor nad provedbom Zakona provodi Središnji državni ured za demografiju i mlade.

Počevši od 1. siječnja 2024. sve područne službe, odnosno područni uredi HZMO-a provode postupke rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.

Od 1. siječnja 2024. zahtjeve za doplatak za djecu koji se rješavaju primjenom pravnih propisa EU, za stranke koji imaju prebivalište odnosno uobičajeno boravište na području Siska, rješava Područni ured u Sisku. Slijedom navedenoga poslovi rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti u prvom stupnju obavljaju se u svim područnim ustrojstvenim jedinicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

O pravu na doplatak za djecu rješava u prvom stupnju područna ustrojstvena jedinica Zavoda. Digitalizacijom poslovanja HZMO-a i potrebom ravnomjernog raspoređivanja predmeta pokrenutih zahtjevom za ostvarivanjem prava na doplatak za djecu između PS/PU HZMO-a omogućuje se lakše i brže rješavanje zahtjeva korisnika bez kriterija prebivališta za određivanjem mjesne nadležnosti. Zavod može ugovoriti s Hrvatskom poštom obavljanje poslova zaprimanja zahtjeva i dokumentacije vezano uz rješavanje o pravu na doplatak za djecu.

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, druga osoba koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi, dijete povjereno na svakodnevnu skrb za svu djecu koju uzdržava. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.

Doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava, i to: za vlastitu djecu, posvojenu djecu, pastorčad ili djecu za koju ostvaruje roditeljsku skrb na temelju odluke nadležnog tijela, za uzdržavanu unučad u skladu s propisom kojim se uređuju obiteljski odnosi i za djecu koja su povjerena na svakodnevnu skrb skrbniku, udomiteljskoj obitelji ili drugim osobama.

Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a ako se dijete nalazi na školovanju u srednjoj školi, do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života.

Izuzetak je predviđen za djecu s oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema propisima iz socijalne skrbi, za koju doplatak pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do 21. godine života.

Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti produžuje se i preko godina do kojih im pripada doplatak, a najduže do 21. godine života.

Dijete s težim ili teškim invaliditetom

Stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku 1. siječnja 2024., prestale su važiti odredbe Zakona o doplatku za djecu koje se odnose na ostvarivanje prava na doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, odnosno težim ili teškim invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja. To znači da od 1. siječnja 2024. HZMO neće pokretati postupke radi pribavljanja nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o težini i vrsti invaliditeta djeteta. Postupci ostvarivanja prava na doplatak za djecu, pokrenuti do 31. prosinca 2023.. a koji su u tijeku, dovršiti će se prema odredbama Zakona o doplatku za djecu. HZZSR će korisnicima prava na doplatka za djecu s težim ili teškim invaliditetom zatečenima na dan 31. prosinca 2023., počevši od 1. siječnja 2024. do posljednjeg dana u mjesecu u kojem će donijeti rješenje o pravu na inkluzivni dodatak preuzeti isplatu svote doplatka za djecu u visini od 110,36 eura, a da će se o zahtjevu tih korisnika za nastavno ostvarivanje prava na doplatak za djecu, nakon 1. ožujka 2024. za djecu koja su imala teži ili teški invaliditet o pravu odlučivati prema novom dohodovnom cenzusu ako korisnik podnese zahtjev za nastavno ostvarivanje prava na doplatak za takvu djecu.

Sukladno Zakonu o inkluzivnom dodatku (NN 156/23) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (ZID ZDD) koji je stupio na snagu 1. ožujka 2024. uskladili su se propisi iz socijalne skrbi i propisi koji reguliraju obiteljske odnose, odnosno norme zakona o doplatku za djecu. Pravo na inkluzivni dodatak djece s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom pripada od 1. siječnja 2024., a rok za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak za navedenu djecu je 31. prosinca 2024.

Od 1. siječnja 2024. isplatu svote doplatka za djecu s težim ili teškim invaliditetom preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad i isplaćuje do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je doneseno rješenje o priznanju prava na inkluzivni dodatak.

Od 1. siječnja 2024. do 29. veljače 2024 . Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivao je doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja kojima je svota doplatka za djecu određena prema dohodovnom cenzusu s uvećanjem od 25%.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odlučuje, na zahtjev korisnika, o pravu na doplatak za djecu u skladu sa ZID ZDD i provodi postupak u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i uredbama EU.

Nakon 1. ožujka 2024. na snazi je novi dohodovni cenzus od 140% od proračunske osnovice te pet cenzusnih grupa.

Zakonom o doplatku za djecu navedeni su sljedeći uvjeti za stjecanje prava na doplatak:

  1. da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje 3 godine prije podnošenja zahtjeva,
  2. da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske,
  3. da ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi 140% proračunske osnovice,
  4. da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom
  5. da podnositelj zahtjeva uzdržava dijete

Više

Pravo na doplatak za djecu može se ostvariti ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 140% proračunske osnovice, odnosno ako prosječni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 618,02 EUR mjesečno.

Na temelju prosječnog dohotka po članu kućanstva, razlikujemo pet cenzusnih grupa o kojima ovisi svota doplatka za djecu.

  1. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 20 % proračunske osnovice (0 do 88,29 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 14 % proračunske osnovice, odnosno 61,80 eura po djetetu
  2. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 40 % proračunske osnovice (88,30 do 176,58 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 12,5 % proračunske osnovice odnosno 55,18 eura po djetetu
  3. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 60 % proračunske osnovice (176,59 do 264,86 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 11 % proračunske osnovice odnosno 48,56 eura po djetetu
  4. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 100 % proračunske osnovice (264,87 do 441,44 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 9 % proračunske osnovice odnosno 39,73 eura po djetetu
  5. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 140 % proračunske osnovice (441,45 do 618,02 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 7 % proračunske osnovice odnosno 30,90 eura po djetetu.

Za dijete bez oba roditelja, iznos doplataka za djecu određen prema utvrđenom cenzusu, uvećava se za 25% (77,25 EUR, 68,97 EUR, 60, 70 EUR, 49,66 EUR ili 38,63 EUR). Za dijete bez jednog roditelja, iznos doplatka određen prema utvrđenom cenzusu, uvećava se za 15% (71,07 EUR, 63,45 EUR, 55,84 EUR, 45,69 EUR ili 35,54 EUR).

Za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 122. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja) svota doplatka za dijete utvrđuje se neovisno o dohodovnom cenzusu i iznosi 77,25 EUR.

Korisniku doplatka za djecu, uz utvrđenu svotu doplatka za djecu, pripada i dodatak u iznosu po 66,36 EUR za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka za djecu utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 66,36 EUR ako ostvaruje pravo na doplatak za troje djece, odnosno 132,72 EUR mjesečno ako ostvaruje pravo na doplatak za četvero i  više djece.

Više

 

Bitne poveznice:

PITANJA I ODGOVORI

1. Koja ustanova u Hrvatskoj je nadležna za doplatak za djecu?

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) je nadležna ustanova za postupke u vezi ostvarivanja prava na doplatak za djecu.

2. Gdje mogu podnijeti zahtjev za doplatak za djecu?

Zahtjev za doplatak za djecu se podnosi osobno ili poštom nadležnoj područnoj službi odnosno područnom uredu i ispostavama HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, a može se podnijeti i usmeno na zapisnik. Zahtjeve je moguće predati besplatno i u poštanskim uredima na području Republike Hrvatske (popis poštanskih ureda), te u Mirovinskim informativnim centrima u Zagrebu (Gradišćanska 26), Splitu (Matoševa 3), Osijeku (J. J. Strossmayera 3) i Rijeci (Titov trg 8A).

S ciljem povećanja ažurnosti i brže razmjene informacija s nadležnim ustanovama iz drugih država te unapređenja kvalitete i dostupnosti usluge korisnicima, od 1. siječnja 2021. poslovi rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti u prvom stupnju obavljaju se u svim područnim ustrojstvenim jedinicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Mjesna nadležnost za rješavanje predmeta u područnim ustrojstvenim jedinicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje određuje se prema kriteriju prebivališta odnosno uobičajenog boravišta podnositelja zahtjeva odnosno njegovog bračnog/izvanbračnog/razvedenog bračnog druga ukoliko podnositelj zahtjeva nema prebivalište/uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj.

Tiskanica zahtjeva dostupna je na web stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te se može preuzeti putem linka: Tiskanica 1.7. ili se može kupiti u “Narodnim novinama”.

E-usluga Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pod nazivom e-Zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu građanima omogućava predaju zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu putem sustava e-Građani, poveznica na uslugu. Zaprimanje zahtjeva i dokumentacije također je moguće i u Hrvatskoj pošti.

Uz zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu treba priložiti osobnu iskaznicu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva te dokaz o rođenju djeteta za dijete za koje se traži doplatak za djecu.

3. Imam li pravo na doplatak za djecu?

Pravo na doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj mogu ostvariti osobe koje imaju hrvatsko državljanstvo ili status stranca s odobrenim stalnim boravkom te imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje tri (3) godine prije podnošenja zahtjeva.

Dodatni uvjeti za ostvarivanje prava su da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 140% proračunske osnovice, da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom te da podnositelj zahtjeva uzdržava dijete.

Više

4. Dohodovni cenzus?

Jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu u Hrvatskoj je da ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po članu kućanstva  mjesečno ne prelazi 140%  proračunske osnovice.

Proračunska osnovica utvrđuje se svake godine Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna RH.

Proračunska osnovica za 2023. godinu iznosi 441,44 EUR.

Dohodovni cenzus (140% od proračunske osnovice) iznosi  618,02 EUR.

5. Koliko iznosi doplatak za djecu u Hrvatskoj?

Doplatak za djecu u Hrvatskoj može, ovisno o cenzusnim grupama propisanim Zakonom o doplatku za djecu, iznositi od 30,90 EUR do 61,80 EUR po djetetu.

Korisniku doplatka za djecu, uz utvrđenu svotu doplatka za djecu, pripada i dodatak u iznosu po 66,36 EUR za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka za djecu utvrđenu rješenjem, korisniku dodaje 66,36 EUR ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 132,72 EUR  mjesečno ako koristi doplatak za četvero i  više djece.

Više

6. Utječu li moji prihodi ostvareni u inozemstvu na ostvarivanje prava na doplatak za djecu?

Da, pri utvrđivanju ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjet dohodovnog cenzusa propisan hrvatskim Zakonom o doplatku za djecu u obzir se uzimaju prihodi iz godine koja prethodi godini podnošenja zahtjeva neovisno o tome jesu li oni ostvareni u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske. Isto se odnosi i na članove kućanstva podnositelja zahtjeva.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dokaze o dohotku ostvarenom u Hrvatskoj pribavlja od Porezne uprave Republike Hrvatske službenim putem. Podatke kojima Porezna uprava ne raspolaže, HZMO pribavlja od podnositelja zahtjeva.

Podnositelj zahtjeva obvezan je za sebe i druge članove kućanstva dostaviti potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenim u inozemstvu. Navedeni podatak treba dostaviti u neto iznosu.

7. Živim i radim u Hrvatskoj, moja supruga i djeca prebivaju u Sloveniji. Imam li pravo na doplatak za djecu u Hrvatskoj?

Propisi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti štite osobe koje koriste pravo na slobodu kretanja unutar Europske unije. Uredbe Europske unije sadrže pravila koja uređuju pitanje nadležnosti za isplatu obiteljskih davanja. Tim pravilima određuje se koja će država biti primarno, a koja sekundarno nadležna za isplatu obiteljskog davanja pri postojanju prava na obiteljsko davanje iz više država članica.

Uredbe su instrument koordinacije različitih nacionalnih sustava u okviru Europske unije, a svaka država propisuje uvjete za ostvarivanje prava u skladu s vlastitim nacionalnim propisom. Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu primjenom pravnih propisa Europske unije  od 1. siječnja 2021. nadležne su područne službe i područni uredi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta podnositelja zahtjeva.

Počevši od 1. siječnja 2024. sve područne službe, odnosno područni uredi HZMO-a provode postupke rješavanja o pravu na doplatak za djecu primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.

8. Na što treba obratiti pažnju?

Nakon što se prvi put podnese zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu i ostvari pravo, ako želite nastaviti primati doplatak za djecu i u sljedećoj godini trebate ponovo podnijeti zahtjev za nastavno ostvarivanje prava. Takav zahtjev treba podnijeti u siječnju ili veljači tekuće godine.

9. Što ako nisam zadovoljan s rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje?

Ako se ne slažete s odlukom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje možete u roku od 15 dana od dana primitka rješenja izjaviti žalbu Središnjoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Žalba se predaje ili šalje poštom Područnoj službi koja je donijela rješenje, a može se izjaviti i usmeno na zapisnik te je oslobođena pristojbe.

10. Kada mi ne pripada pravo na doplatak?

  • za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno
  • za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz državnog, lokalnog ili područnog proračuna  priznata usluga smještaja tijekom svih dana u tjednu ili organiziranog stanovanja u ustanovi  prema posebnim propisima
  • za djecu s prebivalištem u inozemstvu i za djecu s boravkom u inozemstvu dužim od tri mjeseca, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno.

Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta u brak. Ako brak djeteta bude razveden, korisnik može ostvariti pravo na doplatak za djecu za to dijete ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.

Migracije