Starosna mirovina

Pravo na starosnu mirovinu može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Osiguranici – žene u razdoblju od 2014. do 2029. godine ostvaruju pravo na starosnu mirovinu s nižom starosnom dobi. U 2014. godini mogle su ostvariti mirovinu s navršenom 61. godinom života (uz ispunjen uvjet staža od 15 godina) s tim da se svake kalendarske godine uvjet starosne dobi povećava za 3 mjeseca do 2029. godine. U 2025. godini mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu s navršene 63 godine i 9 mjeseci života (uz ispunjen uvjet staža od 15 godina).

GODINA OSTVARIVANJA PRAVA	PROPISANA STAROSNA DOB *– ŽENE-*
	godine	mjeseci
2014.	61	0
2015.	61	3
2016.	61	6
2017.	61	9
2018.	62	0
2019.	62	4
2020.	62	6
2021.	62	9
2022.	63	0
2023.	63	3
2024.	63	6
2025.	63	9
2026.	64	0
2027.	64	3
2028.	64	6
2029.	64	9

Od 1. siječnja 2030. žene i muškarci mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neovisno o spolu osiguranika.

Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

U prijelaznom razdoblju od 2014. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima s nižom starosnom dobi i manjim mirovinskim stažem, tako da se od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2028. starosna dob i mirovinski staž postupno povećavaju za po 3 mjeseca svake godine.

Iznimno, osiguranici – žene u razdoblju od 2025. do 2029. godine ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s nižom starosnom dobi. U 2025. godini mogu ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 58 godina i 9 mjeseci života i 33 godine i 9 mjeseci mirovinskoga staža s tim da se svake kalendarske godine uvjet starosne dobi i navršenog mirovinskoga staža povećava za 3 mjeseca do 2029. godine.

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA ZA ŽENE
GODINA	STAROSNA DOB	MIROVINSKI STAŽ
2014.	56 god.	31 god.
2015.	56 god. i 3 mjeseca	31 god. i 3 mjeseca
2016.	56 god. i 6 mjeseci	31 god. i 6 mjeseci
2017.	56 god. i 9 mjeseci	31 god. i 9 mjeseci
2018.	57 god.	32 god.
2019.	57 god. i 4 mjeseca	32 god. i 4 mjeseca
2020.	57 god. i 6 mjeseci	32 god. i 6 mjeseci
2021.	57 god. i 9 mjeseci	32 god. i 9 mjeseci
2022.	58 god.	33 god.
2023.	58 god. i 3 mjeseca	33 god. i 3 mjeseca
2024.	58 god. i 6 mjeseci	33 god. i 6 mjeseci
2025.	58 god. i 9 mjeseca	33 god. i 9 mjeseca
2026.	59 god.	34 god.
2027.	59 god. i 3 mjeseca	34 god. i 3 mjeseca
2028.	59 god. i 6 mjeseci	34 god. i 6 mjeseci
2029.	59 god. i 9 mjeseci	34 god. i 9 mjeseci

Nakon 1. siječnja 2030. muškarci i žene stječu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod istim uvjetima, s navršenih 60. godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Visina mirovine umanjuje se za svaki kalendarski mjesec ranijeg ostvarivanja prava, do navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu i to linearno za 0,2% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tj. 2,4% po godini do maksimalno 12% za najviše 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Korisnicima koji su ostvarili mirovinu u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine primjenom smanjenja polaznog faktora od 0,3% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je po službenoj dužnosti od 1. siječnja 2020. godine ponovno odredio prijevremenu starosnu mirovinu s novim polaznim faktorom, odnosno smanjenjem od 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, bez donošenja rješenja.

Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (bez umanjenja) stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca stječe osiguranik koji je, nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, proveo u neprekidnom trajanju najmanje 2 godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje.

Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe od dana kad su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se pravo na mirovinu može ostvariti tek nakon prestanka osiguranja. Iznimno, osiguranik koji nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastavi raditi do polovice punog radnog vremena može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu. Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. srpnja 2025. osiguranik može nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena bez izmijenjenog ugovora o radu, odnosno može nastaviti rad kod istog ili drugog poslodavca.

Pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu

Najniža mirovina

Osiguranici čija je mirovina, određena na temelju plaća odnosno osnovica osiguranja, niža od tzv. najniže mirovine, imaju pravo na najnižu mirovinu. Najniža mirovina određuje se tako da se svaka puna godina mirovinskog staža pomnoži s aktualnom vrijednošću mirovine na dan određivanja mirovine, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

Najniža mirovina od 1. siječnja 2023. do stupanja na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju određivala se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 103% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine, dok se od 1. srpnja 2025. određuje za svaku godinu mirovinskog staža u visini 106 % aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine. Korisnicima koju su tu mirovinu ostvarili do 30. lipnja 2025., odredit će se nova svota najniže mirovine u skladu s novom stopom aktualne vrijednosti mirovine.

Određivanje mirovine

Svotu mirovine čini umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine. Mirovinski faktor se određuje prema vrsti mirovine koja se ostvaruje, a aktualnu vrijednost mirovine utvrđuje Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod), na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.

Osobni bodovi utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s navršenim mirovinskim stažem i polaznim faktorom. Polazni faktor utječe na visinu mirovine u slučaju starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine, tako što se:

starosna mirovina povećava se osiguraniku koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,45% za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu,
prijevremena starosna mirovina smanjuje se osiguraniku za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a od 1. siječnja 2026., nakon što korisnik navrši 70 godina života ista se po službenoj dužnosti određuje bez navedenog umanjenja.
starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju povećava za 0,15 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na tu mirovinu, a nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu povećava se za 0,45%.

Prosječni vrijednosni bod računa se na temelju plaća ostvarenih tijekom čitavoga radnog vijeka, u odnosu na prosječnu godišnju plaću u Republici Hrvatskoj.

Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova prilikom izračuna mirovine, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi, razmjerno stažu osiguranja u toj godini.

Uz svaku mirovinu, a na temelju posebnog zakona, određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu.

Polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećava se osiguraniku koji prvi puta stječe pravo na mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,45%, po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na tu mirovinu. Isti polazni faktor se primjenjuje i za određivanje obiteljske mirovine nakon smrti ovog osiguranika koji je umro nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i nije stekao mirovinu.

Povećan je i polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguranika koji prvi put stječe pravo na mirovinu i koji je navršio 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju prije navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ZOMO-u na način da se polazni faktor povećava za 0,15% po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, a nakon navršenih godina popisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu polazni faktor povećava se za 0,45% po mjesecu. Isti polazni faktor se primjenjuje i za određivanje obiteljske mirovine nakon smrti ovog osiguranika koji je umro nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju i nije stekao mirovinu.

Za određivanje starosne mirovne za dugogodišnjeg osiguranika koji prvi puta stječe mirovinu nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju polazni faktor povećava se za 0,15% po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na tu mirovinu. Isti polazni faktor se primjenjuje i za određivanje obiteljske mirovine nakon smrti ovog osiguranika koji je umro nakon 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju i nije stekao mirovinu.

Usklađivanje mirovina

Određivanjem aktualne vrijednosti mirovine (AVM), mirovine se dva puta godišnje (od 1. siječnja i od 1. srpnja svake godine) usklađuju s ekonomskim kretanjima u Republici Hrvatskoj.

Stopa usklađivanja AVM koja se primjenjuje počevši od 1.srpnja 2025.. godine, određuje se tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi (15:85 ili 85:15, ovisno što je povoljnije).

Isplata mirovine

Mirovine i mirovinska primanja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag, za svaki protekli mjesec.

Za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti prekida se isplata mirovine i uspostavlja se svojstvo osiguranika, a nakon najmanje jedne godine provedene u osiguranju, korisnik mirovine može, pod određenim uvjetima, zatražiti ponovno određivanje mirovine, o čemu se donosi rješenje.

Izuzetak od obustave isplate mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti su korisnici:

starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji se tijekom korištenja mirovine zaposle do polovice punog radnog vremena
starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji se nakon navršenih 65 godina života tijekom korištenja mirovine zaposle dulje od polovice punog radnog vremena ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja (od 1. siječnja 2026.),
mirovine prema posebnim propisima uz rad do polovice punog radnog vremena, odnosno s punim radnim vremenom,
obrtnici i osobe koji samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja
invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad (po prijašnjim propisima),
invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kao i korisnici te mirovine koje su prevedene na starosnu mirovinu uz rad na manje od 3,5 sata dnevno
koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drukčiji način odnosno izričito je propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
koji ostvaruju drugi dohodak ili obavljaju drugu djelatnost.

Zavod može obustaviti isplatu mirovine i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja ako korisnik ne dostavi bilo koji podatak ili dokument koji Zavod zatraži, a ne može se pribaviti službenim putem.

Vaše pravo na starosnu mirovinu kada se krećete unutar Europske unije

Ako ste bili osigurani u dvije ili više država članica Europske unije postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokrećete podnošenjem zahtjeva nadležnoj ustanovi u državi članici u kojoj imate prebivalište ili u državi članici posljednjeg osiguranja. Ako u državi članici u kojoj imate prebivalište niste nikada bili u osiguranju, vaš zahtjev će se proslijediti u državu članicu posljednjeg osiguranja. Zahtjev podnesen u jednoj državi članici smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama članicama.

Pravo na mirovinu moći ćete ostvariti u svim državama članicama u kojima ste bili u osiguranju najmanje dvanaest mjeseci te ako zadovoljavate i druge uvjete prema nacionalnim propisima tih država npr. potrebne godine života.

Sva razdoblja osiguranja koja ste navršili u državama članicama Europske unije bit će uzeta u obzir kada navršite potrebne godine života za starosnu mirovinu. Visina mirovine iz pojedine države članice ovisi o duljini trajanja razdoblja osiguranja ili prebivanja u toj državi.

Vaša starosna mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi članici Europske unije imate prebivalište.

Više

PITANJA I ODGOVORI

1. Kako i gdje ostvariti pravo na starosnu odnosno prijevremenu starosnu mirovinu?

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi/uredu/ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba ili ured na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

U tom slučaju, o pravu na mirovinu odlučuje ustanova na čijem je području bilo posljednje osiguranje, a zatim zahtjev prosljeđuje nadležnoj ustanovi u drugoj državi ugovornici odnosno članici Europske unije na čijem području osiguranik ima navršena razdoblja osiguranja. Za odlučivanje o pravu na mirovinu iz hrvatskog osiguranja nadležna je područna služba ili ured Zavoda na čijem je području bilo posljednje osiguranje podnositelja zahtjeva.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na mirovinu propisanih hrvatskim zakonodavstvom. Međutim, treba uzeti u obzir da je navedeni rok drukčije propisan zakonodavstvima drugih država članica i da taj rok može biti kraći ili dulji od prethodno navedenog.

U svakom slučaju, prilikom odlučivanja o pravu na mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ocjenjuje uvjete za stjecanje prava neovisno o datumu podnošenja zahtjeva u drugim državama.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo na mirovinu ostvaruje se nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja. Ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon prestanka osiguranja. Ako je od prestanka osiguranja prošlo više od šest mjeseci osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.

Kako bi se osiguralo brže ostvarivanje prava na mirovinu u Zavodu se može pokrenuti i tzv. postupak pretkompletiranja. Budućim umirovljenicima je omogućeno da dvanaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

2. Korisnik sam starosne mirovine, koja nije dovoljna za potrebe mog domaćinstva. Pružila mi se prilika za dodatnom zaradom, pa me zanima mogu li raditi, a da pri tome ne izgubim pravo na mirovinu?

Vi kao korisnik starosne mirovine možete povremeno raditi na temelju ugovora o djelu i to ne dovodi do gubitka prava na mirovinu niti do prestanka isplate mirovine za vrijeme takvog rada. Dakle, može se istovremeno primati mirovina i raditi na temelju ugovora o djelu. Također, mirovina se ne obustavlja korisniku starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena. Korisniku starosne mirovine koji je navršio 65 godina života i zaposli se dulje od polovine punog radnog vremena mirovine se na obustavlja.

3. Postoji li mogućnost ranijeg umirovljenja s obzirom na činjenicu da sam navršila 43 godine mirovinskog staža računajući i staž osiguranja s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž)?

Člankom 35. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.

Prema navedenom, ako Vaš staž osiguranja u efektivnom trajanju iznosi manje od 41 godine ne ispunjavate uvjete za priznanje prava na tu vrstu mirovine.

Također, pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može ostvariti osiguranik koji je navršio dob propisanu za stjecanje prava na starosnu mirovinu. U 2025. godini uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu ima osiguranik – žena kada navrši 63 godine i 9 mjeseca života. Ako ste mlađi od 63 godine i 9 mjeseca života možete ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika pod gore navedenim uvjetima.

4. Radila sam u školi do polovice punog radnog vremena 20 godina (4 sata dnevno). Mogu li npr. s navršenih 65 godina života ostvariti pravo na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju?

Možete, za ispunjenje uvjeta mirovinskog staža potrebnog za stjecanje prava na starosnu mirovinu, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom, ali se mirovina računa za stvarno navršen mirovinski staž (u Vašem slučaju za 10 godina mirovinskog staža).