Starosna mirovina

Pravo na starosnu mirovinu može steći osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Osiguranici – žene u razdoblju do 2029. godine ostvaruju pravo na starosnu mirovinu s nižom starosnom dobi na način da se svake kalendarske godine uvjet starosne dobi povećava za 3 mjeseca. U 2025. godini mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu s navršene 63 godine i 9 mjeseci života (uz ispunjen uvjet mirovinskog staža od 15 godina).

Iznimno, osiguranicima koji su navršili razdoblja staža osiguranja s povećanim trajanjem u slučaju ispunjenja uvjeta duljine trajanja takvih razdoblja dobna granica propisana za stjecanje starosne mirovine snižava se ovisno o duljini navršenog razdoblja tijekom kojeg se staž osiguranja računao s povećanim trajanjem te ovisno o stupnju tog povećanja.

GODINA OSTVARIVANJA PRAVA	PROPISANA STAROSNA DOB *– ŽENE-*
	godine	mjeseci
2025.	63	9
2026.	64	0
2027.	64	3
2028.	64	6
2029.	64	9

Od 1. siječnja 2030. žene i muškarci mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (bez umanjenja) stječe osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom (stvarnom) trajanju, a koji nije navršio životnu dob propisanu za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu ili životnu dob za stjecanje starosne mirovine uz sniženje dobne granice prema navršenom stažu osiguranja s povećanim trajanjem.

Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik stječe kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Iznimno, osiguranici – žene u razdoblju do 2029. godine ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s nižom starosnom dobi i manjim mirovinskim stažem na način da se svake kalendarske godine uvjet starosne dobi i navršenog mirovinskog staža povećava za 3 mjeseca. U 2025. godini mogu ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 58 godina i 9 mjeseci života i 33 godine i 9 mjeseci mirovinskoga staža.

PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA ZA ŽENE
GODINA	STAROSNA DOB	MIROVINSKI STAŽ
2025.	58 god. i 9 mjeseca	33 god. i 9 mjeseca
2026.	59 god.	34 god.
2027.	59 god. i 3 mjeseca	34 god. i 3 mjeseca
2028.	59 god. i 6 mjeseci	34 god. i 6 mjeseci
2029.	59 god. i 9 mjeseci	34 god. i 9 mjeseci

Od 1. siječnja 2030. muškarci i žene stječu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu pod istim uvjetima, s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Visina mirovine umanjuje se za svaki kalendarski mjesec ranijeg ostvarivanja prava do navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu i to za 0,2% za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tj. od 2,4% po godini do 12% za najviše 5 godina prijevremenog odlaska u mirovinu, a od 1. siječnja 2026., nakon što korisnik navrši 70 godina života, ista se po službenoj dužnosti određuje bez navedenog umanjenja.

Prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca (bez umanjenja) stječe osiguranik koji je, nakon prestanka osiguranja zbog stečaja, neposredno prije ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, proveo u neprekidnom trajanju najmanje 2 godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje.

Pravo na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika osiguranik stječe od dana kad su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se pravo na mirovinu može ostvariti tek nakon prestanka osiguranja. Pravo na mirovinu priznat će se najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka osiguranja ako je zahtjev podnesen u roku od 6 mjeseci od prestanka osiguranja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.

Iznimno, osiguranik koji nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastavi raditi do polovice punog radnog vremena može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu. Također, kao iznimka, obrtnici i osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost mogu steći pravo na starosnu mirovinu i bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje su obvezno osigurani, ali im se u tom slučaju isplaćuje pola iznosa starosne mirovine.

Pregled uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu

Određivanje mirovine

Svotu mirovine čini umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine.

Osobni bodovi utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s navršenim mirovinskim stažem i polaznim faktorom.

Prosječni vrijednosni bodovi računaju se na temelju plaća ostvarenih tijekom čitavoga radnog vijeka u odnosu na prosječne godišnje plaće u Republici Hrvatskoj. Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova prilikom izračuna mirovine, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi, razmjerno stažu osiguranja u toj godini.

Mirovinski staž za određivanje mirovine je razdoblje koje obuhvaća razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju (npr. kao zaposlena osoba). Osim toga, mirovinski staž za određivanje mirovine može obuhvaćati i razdoblje produženog mirovinskog osiguranja, razdoblje obveznog mirovinskog osiguranja koje se računa s povećanim trajanjem te razdoblje provedeno izvan obveznog osiguranja koja se pod određenim uvjetima priznaje u mirovinski staž. Kod određivanja svih vrsta mirovina, mirovinskom stažu za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete kao tzv. dodani staž. U slučaju određivanja invalidske i obiteljske mirovine, ako osiguranik na dan nastanka smanjenja radne sposobnosti ili smrti nije navršio 60 godina života, stvarno ostvarenom mirovinskom stažu pridodaje se razdoblje tzv. pridodanog staža.

Polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu te utječe na visinu mirovine u slučaju starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine, tako što se:

starosna mirovina povećava osiguraniku koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,45% za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a isto povećanje primjenjuje se i za određivanje obiteljske mirovine nakon smrti ovog osiguranika koji je umro nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i nije stekao mirovinu,
prijevremena starosna mirovina smanjuje osiguraniku za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu, tj. od 2,4% po godini do najviše 12% za 5 godina prijevremenog umirovljenja, a od 1. siječnja 2026., nakon što korisnik navrši 70 godina života ista se po službenoj dužnosti određuje bez navedenog umanjenja,
starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju povećava za 0,15 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na tu mirovinu, a nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu povećava se za 0,45%, a isti polazni faktor primjenjuje se i za određivanje obiteljske mirovine nakon smrti ovog osiguranika koji je umro nakon 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju i nije stekao mirovinu.

Mirovinski faktor određuje se prema vrsti mirovine koja se ostvaruje, a aktualna vrijednost mirovine je svota mirovine za jedan osobni i utvrđuje ju za svako polugodište Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.

Uz mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a na temelju posebnog zakona, određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu. Pravo na dodatak na mirovinu imaju svi korisnici mirovine, osim korisnika najniže mirovine, korisnika najviše mirovine te korisnika mirovina ostvarenih i/ili određenih na temelju posebnih propisa pod povoljnijim uvjetima od uvjeta određenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Dodatak na mirovinu određuje se u postotku od 27% od mirovine i isplaćuje zajedno s mjesečnom svotom mirovine.

Krajem kalendarske godine korisniku mirovine pripada i pravo na isplatu godišnjeg dodatka na mirovinu. Visina godišnjeg dodatka određuje se kao umnožak punih godina mirovinskog staža na temelju kojeg je mirovina određena i vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža o čemu odluku donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine, a godišnji dodatak isplaćuje se u prosincu.

Najniža mirovina

Osiguranici čija je mirovina, određena na temelju plaća odnosno osnovica osiguranja, niža od tzv. najniže mirovine, imaju pravo na najnižu mirovinu. Najniža mirovina određuje se tako da se svaka puna godina mirovinskog staža pomnoži s aktualnom vrijednošću mirovine na dan određivanja mirovine, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska i obiteljska mirovina.

Najniža mirovina od 1. siječnja 2023. do stupanja na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju određivala se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 103% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine, dok se od 1. srpnja 2025. određuje za svaku godinu mirovinskog staža u visini 106 % aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine. Korisnicima koju su tu mirovinu ostvarili do 30. lipnja 2025., odredit će se nova svota najniže mirovine u skladu s novom stopom aktualne vrijednosti mirovine za određivanje najniže mirovine.

Usklađivanje mirovina

Određivanjem aktualne vrijednosti mirovine (AVM) mirovine se dva puta godišnje (od 1. siječnja i od 1. srpnja svake godine) usklađuju s ekonomskim kretanjima u Republici Hrvatskoj.

Stopa usklađivanja AVM koja se primjenjuje počevši od 1.srpnja 2025. godine, određuje se tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi (u omjeru 15:85 ili 85:15, ovisno što je povoljnije).

Isplata mirovine

Mirovine i mirovinska primanja utvrđuju se u mjesečnoj svoti i isplaćuje unatrag, za svaki protekli mjesec.

Za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja prekida se isplata mirovine i uspostavlja se svojstvo osiguranika, a nakon navršene najmanje jedne godine staža osiguranja, korisnik mirovine može, pod određenim uvjetima, zatražiti ponovno određivanje mirovine, o čemu se donosi rješenje.

Izuzetak od obustave isplate mirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti su korisnici:

starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji se tijekom korištenja mirovine zaposle do polovice punog radnog vremena
starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji se nakon navršenih 65 godina života tijekom korištenja mirovine zaposle dulje od polovice punog radnog vremena ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, uz isplatu pola iznosa mirovine (od 1. siječnja 2026.),
mirovine prema posebnim propisima djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika, zaposlenika na poslovima razminiranja i profesionalnih vatrogasaca, uz zaposlenje do polovice punog radnog vremena uz isplatu punog iznosa mirovine, odnosno zaposlenja dulje od polovice punog radnog vremena uz isplatu pola iznosa mirovine,
obrtnici i osobe koji samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja, uz isplatu pola iznosa mirovine (od 1. siječnja 2026.),
invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad (po prijašnjim propisima),
invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kao i korisnici te mirovine koje su prevedene na starosnu mirovinu uz rad na manje od 3,5 sata dnevno (od 1. siječnja 2026.)
koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drukčiji način odnosno izričito je propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
koji ostvaruju drugi dohodak ili obavljaju drugu djelatnost.

Zavod može obustaviti isplatu mirovine i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja ako korisnik ne dostavi bilo koji podatak ili dokument koji Zavod zatraži, a ne može se pribaviti službenim putem.

Vaše pravo na starosnu mirovinu kada se krećete unutar Europske unije

Ako ste bili osigurani u dvije ili više država članica Europske unije postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokrećete podnošenjem zahtjeva nadležnoj ustanovi u državi članici u kojoj imate prebivalište ili u državi članici posljednjeg osiguranja. Ako u državi članici u kojoj imate prebivalište niste nikada bili u osiguranju, vaš zahtjev će se proslijediti u državu članicu posljednjeg osiguranja. Zahtjev podnesen u jednoj državi članici smatrat će se zahtjevom podnesenim u svim državama članicama.

Pravo na mirovinu moći ćete ostvariti u svim državama članicama u kojima ste bili u osiguranju najmanje dvanaest mjeseci te ako zadovoljavate i druge uvjete prema nacionalnim propisima tih država npr. potrebne godine života.

Sva razdoblja osiguranja koja ste navršili u državama članicama Europske unije bit će uzeta u obzir kada navršite potrebne godine života za starosnu mirovinu. Visina mirovine iz pojedine države članice ovisi o duljini trajanja razdoblja osiguranja ili prebivanja u toj državi.

Vaša starosna mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi članici Europske unije imate prebivalište.

Više

PITANJA I ODGOVORI

1. Kako i gdje ostvariti pravo na starosnu odnosno prijevremenu starosnu mirovinu?

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva područnoj službi/uredu/ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev. Ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba ili ured na čijem je području bilo posljednje osiguranje.

U tom slučaju, o pravu na mirovinu odlučuje ustanova na čijem je području bilo posljednje osiguranje, a zatim zahtjev prosljeđuje nadležnoj ustanovi u drugoj državi ugovornici odnosno članici Europske unije na čijem području osiguranik ima navršena razdoblja osiguranja.

Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava na mirovinu propisanih hrvatskim zakonodavstvom. Međutim, treba uzeti u obzir da je navedeni rok drukčije propisan zakonodavstvima drugih država članica i da taj rok može biti kraći ili dulji od prethodno navedenog.

U svakom slučaju, prilikom odlučivanja o pravu na mirovinu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ocjenjuje uvjete za stjecanje prava neovisno o datumu podnošenja zahtjeva u drugim državama.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo na mirovinu ostvaruje se nakon prestanka obveznog mirovinskog osiguranja.

Iznimno, osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju nastavio raditi, ali ne više s punim radnim vremenom, nego do polovice punog radnog vremena može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na tu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena. Također, obrtnici i osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost mogu steći starosnu mirovinu bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja (od 1. siječnja 2026.).

Ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idućeg dana nakon prestanka osiguranja. Ako je od prestanka osiguranja prošlo više od šest mjeseci osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.

Kako bi se osiguralo brže ostvarivanje prava na mirovinu u Zavodu se može pokrenuti i tzv. postupak pretkompletiranja. Budućim umirovljenicima je omogućeno da dvanaest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu te brže ostvare svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu.

2. Korisnik sam starosne mirovine, koja nije dovoljna za potrebe mog domaćinstva. Pružila mi se prilika za dodatnom zaradom, pa me zanima mogu li raditi, a da pri tome ne izgubim pravo na mirovinu?

Vi kao korisnik starosne mirovine možete povremeno raditi na temelju ugovora o djelu i to ne dovodi do gubitka prava na mirovinu niti do prestanka isplate mirovine za vrijeme takvog rada. Dakle, može se istovremeno primati mirovina i raditi na temelju ugovora o djelu. Također, mirovina se ne obustavlja korisniku starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena. Korisniku starosne mirovine koji je navršio 65 godina života i zaposli se dulje od polovice punog radnog vremena mirovine se na obustavlja, počevši od 1. siječnja 2026, ali se u tom slučaju isplaćuje pola iznosa mirovine.

3. Postoji li mogućnost ranijeg umirovljenja s obzirom na činjenicu da sam navršila 43 godine mirovinskog staža računajući i staž osiguranja s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž)?

Člankom 39. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da osiguranik može ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.

Prema navedenom, ako Vaš staž osiguranja u efektivnom trajanju (bez povećanja) iznosi manje od 41 godine ne ispunjavate uvjete za priznanje prava na tu vrstu mirovine.

Također, pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može ostvariti osiguranik koji je navršio dob propisanu za stjecanje prava na starosnu mirovinu, kao ni osiguranik koji je navršio životnu dob za stjecanje starosne mirovine uz sniženje dobne granice prema navršenom stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Npr., u 2025. godini uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu ima osiguranik – žena kada navrši 63 godine i 9 mjeseca života. Ako ste mlađi od 63 godine i 9 mjeseca života ili mlađi od životne dobi za stjecanje starosne mirovine uz sniženje dobne granice prema navršenom stažu osiguranja s povećanim trajanjem (ako je takvo sniženje primjenjivo), možete ostvariti pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika pod gore navedenim uvjetima.

4. Radila sam u školi do polovice punog radnog vremena 20 godina (4 sata dnevno). Mogu li npr. s navršenih 65 godina života ostvariti pravo na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju?

Možete, za ispunjenje uvjeta mirovinskog staža potrebnog za stjecanje prava na starosnu mirovinu, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom, ali se mirovina računa za stvarno navršen mirovinski staž (u Vašem slučaju za 10 godina mirovinskog staža).