Davanja za majčinstvo

Davanja za majčinstvo u Hrvatskoj su regulirana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine broj 152/22 i 34/25).

Pravo na rodiljne i roditeljske potpore možete ostvariti samo ako imate regulirano obvezno zdravstveno osiguranje u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i ako udovoljavate ostalim propisanim uvjetima.

Rodiljne i roditeljske potpore ostvaruju majka i otac djeteta te druge osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruju roditeljsku skrb, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, pod uvjetima i na način utvrđen navedenim Zakonom.

VIŠE – Rodiljne i roditeljske potpore | HZZO

PITANJA I ODGOVORI

Korisnik prava na rodiljne i roditeljske potpore je djetetov roditelj ili njemu izjednačena osoba.

Svi korisnici su podijeljeni u tri kategorije, ovisno o radnopravnom statusu.

Tako je zaposleni i samozaposleni korisnik onaj koji:

  1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, što obuhvaća:
  • osobe u radnom odnosu, službenike i namještenike i s njima prema posebnom propisu izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske,
  • osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim ili dugotrajnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici ili ugovornoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili ugovorne države, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno ili propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju

2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, što obuhvaća:

  • osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti
  • osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost
  • osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu
  • osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a nisu osigurane po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju
  • službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada

Zaposlenim roditeljem smatra se i roditelj koji je:

  • izabran ili imenovan na stalnu dužnost u tijelima državne vlasti ili u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću i ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja
  • član uprave odnosno izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator ili upravitelj zadruge, ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
  • osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa odnosno koja se stručno osposobljava za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja sukladno posebnom propisu, i koja po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
  • roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj sukladno zakonu kojim se uređuje socijalne skrb, koji po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
  • osoba koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, te po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju.

Nezaposleni korisnici, poljoprivrednici koji nisu obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit, korisnici koji ostvaruju drugi dohodak

Korisnici izvan sustava rada  – korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osoba nesposobna za rad, redovni učenik, redovni student… i sve druge osigurane osobe HZZO-a koje pravo ne mogu ostvariti kao zaposleni ili samozaposleni roditelj, po osnovi drugog dohotka, kao nezaposleni roditelj, poljoprivrednik i dr.).

Posvojitelj pravo ostvaruje temeljem pravomoćnog rješenja o posvojenju. Sukladno svom radnopravnom statusu koristi posvojiteljski dopust, dopust drugog posvojitelja, posvojiteljsku poštedu od rada kao nezaposlena osoba ili posvojiteljsku brigu o djetetu kao osoba izvan sustava rada. Za to vrijeme prima naknadu plaće odnosno novčanu naknadu ili novčanu pomoć zavisno koje od navedenih prava koristi.

Skrbnik ili druga fizička osoba kojoj je rješenjem nadležnog tijela maloljetno dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili koja ostvaruje roditeljsku skrb. Također ostvaruje prava zavisno od svog radnopravnog statusa, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, da dijete s njom živi u zajedničkom kućanstvu te da biološki roditelj ta prava nije već prethodno iskoristio.

Udomitelj koji je ujedno zaposlena ili samozaposlena osoba pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako udomljenom djetetu pruža uslugu smještaja, a na temelju izvršnog rješenja nadležnog tijela o smještaju djeteta u udomiteljsku obitelj, ostvaruje pravo na vremenske potpore tijekom korištenja udomiteljskog dopusta, prava na roditeljski dopust, prava na roditeljski dopust kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena, prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te prava na dopust ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena za njegu djeteta s teškoćama u razvoju.

Zaposleni i samozaposleni udomitelj ima pravo, između ostalih prethodno navedenih prava, i na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od šest mjeseci za dijete do sedme godine života odnosno mjesec dana za dijete do 14. godine života, a koji se produžuje za dodatnih 60 dana u slučaju istodobnog smještaja dvoje ili više djece ili djeteta koje se prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja smatra djetetom s teškoćama u razvoju.

Migracije