Osnovni podaci

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjeeuropska i  sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.542 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Osim vodnog bogatstva, Hrvatska ima osobito očuvanu prirodu sa stotinama endemskih biljnih i životinjskih vrsta, te je gotovo 10% njezina teritorija zaštićeno u okviru 11 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i dva stroga rezervata.

Teritorij je administrativno podijeljen na općine, gradove, te 20 županija i Grad Zagreb koji ima poseban status grada i županije.

Glavni grad je Zagreb koji predstavlja političko, gospodarsko, kulturno i znanstveno središte. Ostali veći gradovi su Split, Rijeka, Zadar i Osijek.

Pozivni broj za Hrvatsku je +385, a vremenska zona je UTC +1.

   Kratka povijest

Na prostor današnje Hrvatske prva slavenska plemena dolaze u 6. i 7. st. za velike seobe naroda, među njima bili su i Hrvati.  Krajem 8. i početkom 9. stoljeća oni su podložni franačkom vladaru Karlu I. Velikom, a organizirani u dvije pogranične kneževine, južnu i sjevernu. Vlast u južnoj Hrvatskoj preuzela narodna dinastija Trpimirovića, čiji uspon započinje za vrijeme Tomislava, koji je proširio Hrvatsku i na područje sjeverne, panonske kneževine, a 925. okrunjen je za prvoga hrvatskoga kralja. U 11. stoljeću, za vrijeme kraljeva Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira, Hrvatskoj su pripojene bizantska Dalmacija i Neretvanska kneževina. Nakon smrti posljednjeg Trpimirovića kralja Stjepana II. u Hrvatskoj je izbio prijestolni rat, koji je završio 1102. izborom ugarskoga kralja Kolomana Arpadovića za hrvatskoga kralja te sklapanjem personalne unije s Ugarskom.

Nakon prodora Osmanlija u 16. st. i gubitka velikih dijelova zemlje na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg, čime Hrvatska biva dijelom Austrijskog Carstva. Tijekom 18. stoljeća, Hrvatska je bila razdijeljena između Habsburške Monarhije i Mletačke Republike, a Hrvatska sa Slavonijom, koja se nalazila u sklopu habsburških zemalja, bila je podijeljena na Bansku Hrvatsku, koja je upravno pripadala ugarskomu dijelu Monarhije te na Vojnu granicu (Krajinu) pod izravnom upravom Beča. Područje pod mletačkom vlašću bilo je podijeljeno na pokrajine Dalmaciju i Istru. Kratkotrajno se za Napoleonovih osvajanja početkom 19. st. dio hrvatskih zemalja ujedinjuje u okviru Ilirskih pokrajina.

Kako je Beč je 1867. godine sklopio s Peštom Austro-ugarsku nagodbu, njome je protivno hrvatskim interesima u okviru novoutemeljene Austro-Ugarske Monarhije austrijskom dijelu priključena Istra s Dalmacijom, a Hrvatska ugarskomu dijelu.

Krajem Prvoga svjetskog rata 1918. Hrvatska pristupa u Državu Slovenaca, Hrvata i Srba te potom postaje dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevine Jugoslavije). Po završetku drugog svjetskog rata 1945., Hrvatska postaje jedna od federalnih jedinica novonastale FNRJ (Federativne Narodne Republike Jugoslavije), kasnije SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije), a granice zacrtane AVNOJ-em (Antifašističkim vijećem narodnog oslobođenja Jugoslavije) i ZAVNOH-om (Zemaljskim antifašističkim vijećem narodnog oslobođenja Hrvatske) postale su i međunarodno priznate granice današnje Republike Hrvatske, koje je Hrvatska obranila u Domovinskom ratu koji je bio obrambeni rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države.

Temeljem demokratskih višestranačkih izbora provedenih 1990. godine, 30. svibnja 1990. je konstituiran demokratski izabrani višestranački državni sabor, 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska je ustavnom odlukom Hrvatskog državnog sabora postala samostalna i nezavisna država i kao takva je međunarodno priznata 15. siječnja 1992. godine. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine, Vijeća Europe od 1996. godine, Svjetske trgovinske organizacije od 2000. godine, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju od 1992. godine, Sjevernoatlantskog saveza (NATO-a) od 2009. godine i Europske unije od 1. srpnja 2013. godine.

   Politički ustroj

Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, po svojem državnom uređenju ona je republika, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Politički sustav utemeljen je na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu(Sabor), izvršnu(Vlada i predsjednik) i sudsku, a najviši pravni akt u Republici Hrvatskoj je Ustav Republike Hrvatske, usvojen 22. prosinca 1990. godine, nakon prvih demokratskih višestranačkih parlamentarnih izbora održanih u proljeće 1990. godine.

Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Prema Ustavu, Hrvatski sabor je jednodomno predstavničko tijelo koje može imati najmanje 100, a najviše 160 zastupnika koji se na temelju općeg i jednakog biračkog prava biraju neposredno, tajnim glasovanjem na četiri godine

Predsjednik Republike Hrvatske ima predstavničku i izvršnu funkciju. On predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje i za stabilnost državne vlasti, a kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Bira se na općim i neposrednim izborima na pet godina, većinom svih birača koji su glasovali.

Vlada Republike Hrvatske predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlaže državni proračun i završni račun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvršenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad državne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi i obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom.

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju prekršajni sudovi, općinski sudovi, županijski sudovi, trgovački sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske odlučuje o ustavnosti zakona i ima pravo opozvati zakone koje smatra neustavnima.

   Državni simboli

Himna Republike Hrvatske se zove “Lijepa naša domovino”. Napisao ju je Antun Mihanović, a uglazbio Josip Runjanin. Jedina je himna u svijetu koja ima svoj spomenik, a nastala je u vrijeme narodnoga preporoda u prvoj polovici 19. st.

Službena hrvatska zastava sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s državnim grbom u sredini, a u uporabi je od 1990. godine.

Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi. Ima oblik štita te je podijeljen na 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja. Iznad glavnog štita nalazi se kruna u kojoj je smješteno pet manjih štitova s povijesnim hrvatskim grbovima, koji su poredani od lijeve na desnu stranu štita ovim redom: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

   Valuta

Republika Hrvatska ima Euro kao službenu novčanu jedinicu.

   Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika te kao takav njezino gospodarsko, upravno, znanstveno i kulturno središte. Zahvaljujući ulozi najvećeg prometnog centra u Hrvatskoj, razvijenoj industriji s dugom tradicijom i naučnim i istraživačkim ustanovama, Zagreb je gospodarski najrazvijeniji grad u Hrvatskoj. Grad Zagreb je posebna teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima položaj županije.

   Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Gustoća naseljenosti je 75,8 stanovnika/km².

Hrvati čine 90,42% stanovništva, a ostatak su pripadnici 22 nacionalne manjine. Najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najviše su zastupljeni Bošnjaci, Talijani, Albanci, Romi, Mađari, Slovenci i Česi. Ustav Republike Hrvatske pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči slobodu izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje njihovim jezikom i pismom te kulturnu autonomiju.

Hrvatska dijaspora u svijetu obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi.

   Jezik

U Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom. Temeljem toga, u službenoj uporabi u pojedinim dijelovima Hrvatske su osim hrvatskoga još i talijanski, srpski, češki, mađarski, slovački i ruski jezik.

Hrvatski jezik je i jedan od 24 službenih jezika Europske unije.

   Religija

Ustavom Republike Hrvatske svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj vjeri te je zajamčena sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja kao i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava katoličkim vjernicima, a ostali pripadnicima Srpske pravoslavne Crkve, islama, protestantima ili ateistima.

Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religijske blagdane: Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana.

   Klima

Klima u unutrašnjosti Hrvatske je umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima).

S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25 °C do 27 °C, što Hrvatsku čini turistički atraktivnom lokacijom.

   Temeljne vrijednosti i ljudska prava

Ustav Republike Hrvatske svima u Republici Hrvatskoj jamči prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Najviše vrijednosti ustavnoga poretka Republike Hrvatske su sloboda, jednaka prava, nacionalna jednakost, mir, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, pravo vlasništva, vladavina prava, očuvanje prirode i okoliša, vladavina demokracije i višestranački sustav.

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina dodatno se štite i jamče prava i slobode nacionalnih manjina. Pravo na osnivanje društava, organizacija i institucija civilnoga društva i ogranaka međunarodnih organizacija također je zajamčeno Ustavom.