U Republici Hrvatskoj, mirovinsko osiguranje je jedna od grana socijalnog osiguranja te sastavni element sustava socijalne sigurnosti kojem je osnovni cilj prevladati socijalne rizike, ostvariti socijalnu pravdu i socijalnu solidarnost, u svrhu održanja i razvoja društva. Socijalna sigurnost u društvu ovisi o stanju gospodarstva, no gospodarstvo se teško može razvijati bez potrebne razine socijalne sigurnosti građana. Kako bi se postigao dugoročno održiv mirovinski sustav koji će osigurati socijalnu sigurnost u slučaju nastupanja rizika starosti, invalidnosti i smrti i putem kojeg će se postići veća odgovornost pojedinca za prihod u starosti, hrvatski mirovinski sustav je, počevši od 1. siječnja 1999. godine, reformiran na način da je uveden mješoviti javno-privatni mirovinski sustav koji se sastoji od tri stupa mirovinskoga osiguranja: 

I. stup – obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

II. stup – obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

III. stup – dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

 

I. stup – obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

(uvedeno 1. siječnja 1999.)

Prvi stup mirovinskog osiguranja se naziva stupom generacijske solidarnosti jer osobe koje rade izdvajaju doprinose za mirovinsko osiguranje, a iz tih se doprinosa isplaćuje mirovina sadašnjim korisnicima prava na mirovinu. Osim doprinosima osiguranika, prvi stup se financira  i iz državnog proračuna.

Osnovna načela obveznog mirovinskoga osiguranja na temelju međugeneracijske solidarnosti (I. stup) su uzajamnost – ovisnost visine mirovine o dužini staža i visini plaća te solidarnost – socijalna preraspodjela u korist određenih skupina. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za slučaj starosti smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine (pravo na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu, privremenu invalidsku mirovinu, obiteljsku mirovinu, najnižu mirovinu, osnovnu mirovinu). Također se osigurava profesionalna rehabilitacija, naknada zbog tjelesnog oštećenja i naknada putnih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava.

Obvezno osigurane osobe u I. stupu su:

• radnici, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima izjednačene osobe zaposleni na državnom području Republike Hrvatske,
• osobe izabrane ili imenovane na dužnosti u tijelima javne vlasti, jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne)  samouprave, ako za taj rad primaju plaću,
• osobe koje se stručno osposobljavanju za rad prema posebnim propisima,
• osobe zaposlene kod inozemnih organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ne uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo, međunarodna organizacija i ustanova), kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarodnih organizacija ili predstavništva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno,
• državljani trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposleni na državnom području Republike Hrvatske, ako pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno,
• izaslani radnici koji za poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove u drugoj državi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu,
• sezonski radnici u poljoprivredi, prema Zakonu o poticanju zapošljavanja,
• nezaposlene osobe obvezno su osigurane pod uvjetima i u trajanju utvrđenim propisima o zapošljavanju,
• osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za taj rad primaju naknadu prema posebnim propisima,
• osobe koje su zaposlene kod poslodavca koji ima sjedište u državi članici u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu i na koje se, u skladu s pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske,
• obrtnici, upisani u odgovarajući registar,
• osobe koje u skladu s posebnim propisima samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, kao što su odvjetnici, privatni zdravstveni radnici, umjetnici, novinari, odgajatelji, lektori i prevoditelji, primalje, predstavnici obiteljskog doma, fizička osoba koja samostalno kao profesionalnu djelatnost obavlja poslove savjetovališta i usluga pomoći i njege u kući i drugi,
• vrhunski sportaši, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi,
• osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit
• osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obilježje samostalnosti, trajnosti i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi,
• osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema Zakonu o obrtu, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi, ili ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti
• osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u upisnik šumoposjednika u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno šumoposjednika i člana njegovog obiteljskog domaćinstva,
• članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava, likvidatori i upravitelji zadruge, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi i ako posebnim propisima nije drukčije određeno,
• svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi ministarstvo nadležno za poslove uprave, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi ,
• roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
• roditelj njegovatelj, njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili njegovatelj osobe i invaliditetom prema propisima o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja tog statusa,
• udomitelj koji obavlja standardno udomiteljstvo i udomitelj koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu,
• osobe zaposlene u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca, ako nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ili ako nisu obvezno osigurane prema uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti,
• osobe zaposlene u institucijama Europske unije, ako nisu obvezno osigurane prema propisima Europske unije,
• osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, koji nemaju registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj,
• članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća ili strana pravna osoba, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno,
• osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja (drugi dohodak).

Napomena: Izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine, broj 151/22), i to odredbom članka 221. a do 221. p koja je na snazi od 1. siječnja 2024. uređen je rad putem digitalnih radnih platformi. Radnik, fizička osoba na temelju ugovora o radu obavlja poslove za digitalnu radnu platformu (npr. Uber, Wolt, Bolt, Glovo) ili agregatora ( trgovačka društva i obrti). Zakon o radu predviđa sklapanje:

• ugovora o radu putem digitalne platforme
• ugovora o radu putem digitalne platforme po pozivu poslodavca (koji ne sadrži podatak o radnom vremenu jer se radi o nepredvidivom obrascu rada

Financiranje: sustav generacijske solidarnosti je sustav definiranih davanja. Zakon o doprinosima  propisuje obvezu plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja, među koje spada i doprinos za mirovinsko osiguranje. Doprinose prikuplja Porezna uprava, a stopa doprinosa za osiguranike koji su osigurani samo u I. stupu iznosi 20%, dok za osiguranike koji su osigurani u oba obvezna stupa (I. i II. stup), stopa doprinosa za I. stup iznosi 15%.

Za provedbu mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

 

II. stup – obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

(uvedeno 1. siječnja 2002.)

Drugi stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju. Individualna štednja znači da se radi o osobnoj imovini osiguranika i da se uplaćena sredstva evidentiraju na osobnom računu, a kapitalizirana da se prilikom uplaćivanja u odabrani obvezni mirovinski fond ostvaruje prinos od tog ulaganja. Taj oblik mirovinskog osiguranja uveden je kako bi se proširio izvor financiranja u odnosu na obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, čime se nastojala postići veća odgovornost pojedinca za sigurnost u starijoj dobi.

U II. stupu obvezno su osigurani osiguranici u dobi do 40 godina života. Stopa doprinosa za osiguranike u II. stupu iznosi 5% od bruto plaće, no osiguranici mogu sami odabrati obvezni mirovinski fond i kategoriju obveznog mirovinskog fonda u koju će uplaćivati taj iznos.

Od 1.1.2019. godine svim osiguranicima koji su obvezno osigurani u I. i II. stupu omogućeno je da u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu izaberu u kojem će sustavu ostvariti mirovinu, odnosno koja je mirovina za njih povoljnija. Osiguranici se mogu opredijeliti za:

• mirovinu isključivo iz I. stupa
• mirovinu iz I. i II. stupa (u tom slučaju se mirovina iz I. stupa određuje s dodatkom od 27%, neovisno o tome kada je navršen mirovinski staž (prije ili poslije uvođenja II. mirovinskog stupa)).

U okviru II. stupa, faza prikupljanja sredstava se odvija putem obveznih mirovinskih fondova, a faza isplate mirovina isključivo putem mirovinskih osiguravajućih društava. Mirovinski sustav temeljen na kapitaliziranoj štednji reguliran je s dva zakonska propisa, ovisno o tome radi li se o fazi akumulacije i kapitalizacije doprinosa na koju se primjenjuje Zakon o obveznim mirovinskim fondovima  ili o fazi isplate mirovina koja je regulirana Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima .

Visina mirovine ovisi o visini kapitaliziranih uplata doprinosa člana mirovinskog fonda i trajanju isplate mirovine, a određuje se na temelju načela uzajamnosti i načela određenih doprinosa uz primjenu aktuarske računice i to ugovorom o mirovini koji zaključuje član fonda s mirovinskim osiguravajućim društvom.

Središnji registar osiguranika – REGOS nadležna je ustanova za osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – HANFA  nadzire pridržavaju li se mirovinska društva i fondovi propisanih zakona, ulažu li prema propisanoj strukturi te pridržavaju li se pravila etičnosti u poslovanju i marketingu fondova i društava.

 

III. stup – dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

(uvedeno 1. siječnja 2002.)

III. stup se temelji na dobrovoljnosti i kao takav je stvar osobnog izbora. Jednako kao i II. stup, predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju što vam pruža mogućnost da sami preuzmete odgovornost za vlastita mirovinska primanja i osigurate si bolji standard u starijoj dobi. III. mirovinski stup je nadogradnja mirovinskih primanja na osnovu koju čine dva obvezna stupa mirovinskog osiguranja i, osim što je dobrovoljan, nosi i veću razinu fleksibilnosti od prva dva stupa što se ponajviše očituje u činjenici da sami birate učestalost, kao i visinu uplata u fond.

Prikupljanje sredstava u okviru III. stupa mirovinskog osiguranja odvija se putem dobrovoljnih mirovinskih fondova, a isplatu mirovina obavljaju mirovinska osiguravajuća društva, iznimno i mirovinska društva, koja mogu obavljati privremenu isplatu mirovina iz dobrovoljnih mirovinskih fondova. Mirovinskom reformom koja je stupila na snagu 1. siječnja 2019. godine uvedena je također mogućnost isplate mirovina od strane društva za životno osiguranje.

Dobrovoljna mirovinska štednja jedini je oblik štednje koji obuhvaća dvije vrste državnih poticaja; državna poticajna sredstva i porezne olakšice poslodavcima. Republika Hrvatska potiče štednju za mirovinu, odnosno dobrovoljnu mirovinsku štednju te svim članovima III. stupa odobrava poticaj koji iznosi 15% godišnje uplate do najviše 663,61 eura, odnosno najviši državni poticaj može iznositi 99,54 eura. Pravo na poticaj ima svaki član koji ima prebivalište u RH ili je njezin državljanin. Također, pravo ostvaruju i članovi koji nisu državljani RH, pod uvjetom da imaju prebivalište u nekoj od država članica EU ili EGP-a, ali to pravo im pripada samo tijekom razdoblja dok se u RH uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje – II. stup. Nadzor zakonitog utvrđivanja i korištenja poticaja obavlja Ministarstvo financija. Članstvom u dobrovoljnome mirovinskom fondu članu se nudi mogućnost da dobrovoljnu mirovinsku štednju za njega uplaćuje poslodavac. Sve uplate poslodavca u III. stup mirovinskog osiguranja do iznosa od 67,00 eura mjesečno, tj. do 804,00 eura godišnje ne smatraju se plaćom. Taj je iznos porezno priznat izdatak, odnosno rashod poslodavca.

Prinos dobrovoljnog mirovinskog fonda, odnosno zarada koju mirovinsko društvo ostvaruje upravljajući sredstvima fonda, uvećava vrijednost imovine članova fonda. S obzirom na namjenu štednje, za ulaganje imovine mirovinskih fondova karakteristična je dugoročnost te stoga prinos fonda treba promatrati u duljem razdoblju (npr. prosječno vrijeme štednje u fondu se procjenjuje na razdoblje od 15 godina).

Nema ograničenja članstva,  zdravstvenih ni dobnih te stoga članom može biti tko god to želi, a trajanje članstva nije vremenski ograničeno. Član bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Uplate nisu obvezne, one ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja. Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, nego postojeća sredstva na računu i dalje ostvaruju prinose. Sva uplaćena sredstva osobno su vlasništvo člana, bez obzira na to tko je uplatitelj, u cijelosti su nasljedna, a jedini uvjet za korištenje sredstava je navršenih 50 godina života za one koji su ugovor o članstvu sklopili najkasnije s danom 31.12.2018. godine, odnosno navršenih 55 godina života za one koji su ugovor o članstvu sklopili počevši od  01.01.2019. godine.

Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima uređuje se osnivanje i poslovanje  dobrovoljnih mirovinskih fondova, a Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima  uređuje se osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava, mirovinski programi te mirovine i njihova isplata. HANFA provodi nadzor nad poslovanjem mirovinskih osiguravajućih društava.