Prava na temelju invalidnosti

INVALIDSKA MIROVINA

Za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti,
uvjet staža

Djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti nastanu trajne promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, zbog kojih se radna sposobnost smanjila za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju nastane trajni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti.

Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi smanjenja uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Uvjet staža

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65. godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe pod uvjetom da mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku, koji je nakon navršene 20. godine života završio sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij ili kratki stručni studij, radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio sveučilišni odnosno stručni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik:

proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka,
proveo u razdobljima u kojima je do nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik:

kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije navršene 35. godine života, ako je do dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti navršio najmanje dvije godine staža osiguranja i ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.
kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je taj potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.

Privremena invalidska mirovina

Privremenu invalidsku mirovinu može steći invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove, no nakon završene rehabilitacije je bio dugotrajno nezaposlen, ako mu nije osiguran odgovarajući posao za koji se rehabilitacijom osposobio. Pravo na tu mirovinu ostvaruje se ako je nezaposlenost trajala najmanje 5 godina nakon završene profesionalne rehabilitacije i do navršenih 58 godina života.

Pravo ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju te je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi, ali je naknadno ostao bez posla.

Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti.

Vaše pravo na invalidsku mirovinu kada se krećete unutar Europske unije

Prema propisima Europske unije (EU) zakonodavstva država članica u smislu invalidskih davanja mogu se podijeliti u dva tipa:

Države sa zakonodavstvom «tipa A» – prema ovom zakonodavstvu visina invalidske mirovine ne ovisi o trajanju razdoblja osiguranja ili prebivanja, već je za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu potrebno da je osoba u trenutku nastanka invalidnosti bila osigurana u toj državi
Države sa zakonodavstvom «tipa B» – prema ovom zakonodavstvu visina invalidske mirovine ovisi o duljini trajanja osiguranja, odnosno prebivanja i izračunava se prema istim pravilima kao i starosna mirovina.

Invalidske mirovine iz hrvatskog osiguranja koje su nastale kao posljedica bolesti ili ozljede izvan rada ubrajaju se u mirovine „tipa B“.

Kada podnesete zahtjev za invalidsku mirovinu nadležna ustanova države članice uzet će u obzir razdoblja osiguranja ili prebivanja u drugoj državi članici, ako je to potrebno za priznanje prava na invalidsku mirovinu.

Svaka država članica primjenjuje nacionalne propise pri određivanju stupnja invalidnosti.

Invalidska mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi članici imate prebivalište.

Profesionalna rehabilitacija

Profesionalna rehabilitacija je skup mjera i aktivnosti prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a koje se provode radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje njegove preostale radne sposobnosti.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe se obvezno ako kod osiguranika ili osigurane osobe nastane smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost prije navršene 55. godine života, uz uvjet navršenog mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. Osiguranici kod kojih je uzrok smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na profesionalnu rehabilitaciju ostvaruju neovisno o mirovinskom stažu.

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) mora osiguraniku utvrditi preostalu radnu sposobnost za druge poslove različite od onih koje je do tada obavljao.

Profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju.

Osiguranici s priznatim pravom na profesionalnu rehabilitaciju osposobljavaju se i zapošljavaju prema propisima po kojima se ti postupci provode za osobe s invaliditetom.

Troškove profesionalne rehabilitacije za osiguranike snosi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod) ili državni proračun, a obuhvaćaju troškove: osposobljavanja odnosno školovanja, prijevoza, smještaja, prehrane (u određenim slučajevima) i naknade plaće.

Invalid rada ima za vrijeme profesionalne rehabilitacije pravo na naknadu plaće koja ne može iznositi manje od najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom o visini minimalne plaće u RH.

Kontrolni pregled

U postupku nadzora i kontrole ministarstvo nadležno za mirovinski sustav može obaviti izvanredni kontrolni pregled po službenoj dužnosti za prava utvrđena na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Na izvanrednom kontrolnom pregledu utvrđuje se je li nalaz i mišljenje na kojem se temelji pravomoćno rješenje o pravu zakonit i pravilan. Ako se korisnik ne odazove na izvanredni kontrolni pregled, a za to nema opravdane razloge, obustavlja se isplata primanja s prvim danom idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja o obustavi isplate.

Više

PITANJA I ODGOVORI

1. Na koji način mogu ostvarivati svoja prava i gdje?

Postupak ostvarivanja prava pokreće izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, kada se radi o zaposlenoj osobi, odnosno osobi sa svojstvom osiguranika. Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, u propisanom opsegu i sadržaju, priprema liječnik osiguranika koju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Zavodu radi vještačenja invalidnosti.

Postupak se može pokrenuti i na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena, tj. u trenutku podnošenja zahtjeva nema svojstvo osiguranika. Zahtjev se podnosi područnoj službi – uredu – ispostavi Zavoda prema mjestu prebivališta (boravišta) tražitelja prava, a ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje. U Hrvatskoj je u tom slučaju, za odlučivanje o pravu nadležna područna služba odnosno ured Zavoda na čijem je području bilo posljednje osiguranje podnositelja zahtjeva.

Osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, s tim što pravo može pripadati i od kasnijeg datuma ovisno o podnesenom zahtjevu i datumu nastanka gubitka radne sposobnosti.

2. Mogu li kao korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti (profesionalne nesposobnosti za rad) ostvariti pravo na starosnu mirovinu?

Korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koji je nakon ostvarivanja tog prava ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi nastavka rada na drugom poslu prema preostaloj smanjenoj radnoj sposobnosti ili je naknadno stupio u osiguranje može ostvariti pravo na starosnu mirovinu uz ispunjenje ostalih propisanih uvjeta.

Međutim, činjenica da je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti (profesionalne nesposobnosti za rad) navršio starosnu dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu nije temelj za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

3. Prevode li se korisnici invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad (po službenoj dužnosti) u starosnu mirovinu bez obzira ispunjavaju li uvjet za tu mirovinu?

Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno zbog opće nesposobnosti za rad nastale zbog bolesti, koji su mirovinu ostvarili prema općim propisima, prevodi se to pravo po službenoj dužnosti u istoj svoti na starosnu mirovinu. Nije potrebno da korisnici ovih mirovina ispune uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu, nego da samo navrše starosnu dob kako bi se preveli u starosnu mirovinu. Visina starosne mirovine određuje se u istoj svoti u kojoj je na dan prevođenja bila određena invalidska mirovina.

4. Što je to smanjena radna sposobnost?

Smanjena radna sposobnost postoji kada kod osiguranika zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti nastanu trajne promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, zbog kojih se radna sposobnost smanjila za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.

5. Što je to djelomični, a što potpuni gubitak radne sposobnosti?

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

6. Kakvu naknadu imaju invalidi rada tokom profesionalne rehabilitacije?

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti, ima od dana nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do dana početka profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

Za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

Invalidu rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti naknada plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije ne može iznositi manje od najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom kojim se određuje visina minimalne plaće.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do dana početka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za 40 godina mirovinskog staža.

Invalidu rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti naknada plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije ne može iznositi manje od najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom koji određuje visinu minimalne plaće.

Invalid rada ima pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije i za vrijeme naknadnog liječenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih je privremeno spriječen za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i za vrijeme prilagođavanja za rad.