Obvezno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj obuhvaća osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) i osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup).
Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti dio je sustava mirovinskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj starosti, smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava u slučaju smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) nadležna je ustanova za ostvarivanje prava isključivo iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup).
U mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) osiguran je isti krug osoba koje imaju svojstvo osiguranika u I. stupu, ali koje su na dan početka primjene II. stupa (1. siječnja 2002.) ili u trenutku stupanja u osiguranje (zaposlenje ili samostalna djelatnost ili prema drugoj osnovi) bile mlađe od 40 godina, kao i osobe koje su u 2002. bile starije od 40 a mlađe od 50 godina života, ako su se opredijelile za takvo osiguranje. Osobe koje su 1. siječnja 2002. imale navršenih 50 godina života, osigurane su samo u I. stupu.
Središnji registar osiguranika (REGOS) nadležna je ustanova za osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup).
Financiranje
Obvezno mirovinsko osiguranje financira se doprinosima osiguranika, poslodavaca i državnog proračuna po stopi od 20% iz plaće odnosno osnovice osiguranja. Za osiguranike osigurane u oba stupa plaća se doprinos od 15% za prvi i 5% za drugi stup, a za osiguranike koji su osigurani samo u prvom stupu svih 20% doprinosa uplaćuje se u I. stup.
Za naplatu doprinosa nadležno je Ministarstvo financija odnosno Porezna uprava.
Osigurane osobe – I. stup
U mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti obvezno su osigurane sve radno aktivne osobe po različitim osnovama, kao što je radni odnos, obavljanje profesionalne ili druge djelatnosti, obrta, trgovine i dr.
To su:
- radnici, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima izjednačene osobe zaposleni u Republici Hrvatskoj,
- osobe izabrane ili imenovane na dužnosti u tijelima javne vlasti, jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću,
- osobe koje se stručno osposobljavaju za rad prema propisu kojim se uređuju radni odnosi,
- osobe zaposlene kod inozemnih organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji ne uživaju diplomatski imunitet, kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarodnih organizacija ili predstavništva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno,
- upućeni radnici koji za poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove u drugoj državi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu,
- sezonski radnici u poljoprivredi, prema propisu kojim se uređuje tržište rada,
- nezaposlene osobe obvezno su osigurane pod uvjetima i u trajanju utvrđenim propisom kojim se uređuje tržište rada,
- osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za taj rad primaju naknadu prema propisu koji uređuje prava hrvatskih branitelja,
- osobe koje su zaposlene kod poslodavca koji ima sjedište u državi članici u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu i na koje se, u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske,
- obrtnici, upisani u odgovarajući registar,
- osobe koje u skladu s posebnim propisima samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost,
- vrhunski sportaši, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi,
- osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit
- osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali ima obilježje samostalnosti i trajnosti, s namjerom ostvarivanja dohotka ili dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi,
- osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema zakonu koji uređuje obrt, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi, ili ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad
- osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u Upisnik šumoposjednika u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno šumoposjednika i člana njegovog obiteljskog domaćinstva,
- osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika,
- članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava, likvidatori i upravitelji zadruge ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi i ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
- svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi ministarstvo nadležno za poslove uprave, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi ,
- roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
- roditelj njegovatelj ili njegovatelj prema propisima o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja tog statusa,
- udomitelj koji obavlja standardno udomiteljstvo i udomitelj koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu
- osobe zaposlene u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca, ako nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ili ako nisu obvezno osigurane prema uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti,
- osobe zaposlene u institucijama Europske unije, ako nisu obvezno osigurane prema propisima Europske unije,
- osobe zaposlene u Republici Hrvatskoj kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, koji nemaju registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj,
- članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi i brodarci čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća ili strana pravna osoba, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno
- osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja (drugi dohodak)
Napomena: Izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine, broj 151/22), i to odredbom članka 221. a do 221. p koja je na snazi od 1. siječnja 2024. uređen je rad putem digitalnih radnih platformi. Radnik, fizička osoba na temelju ugovora o radu obavlja poslove za digitalnu radnu platformu (npr. Uber, Wolt, Bolt, Glovo) ili agregatora ( trgovačka društva i obrti). Zakon o radu predviđa sklapanje:
- ugovora o radu putem digitalne platforme
- ugovora o radu putem digitalne platforme po pozivu poslodavca (koji ne sadrži podatak o radnom vremenu jer se radi o nepredvidivom obrascu rada
Svojstvo osiguranika utvrđuje se na osnovi prijave na osiguranje. Prijavu podnosi:
- poslodavac osiguranika odnosno obveznik doprinosa, ili
- osiguranik, kada je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Osoba za koju obveznik doprinosa ne podnese prijavu, odnosno odjavu osiguranja može zahtijevati da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod) donese rješenje o priznanju, odnosno prestanku svojstva osiguranika.
Prijava se podnosi područnoj službi/uredu/ispostavi Zavoda, nadležnoj prema sjedištu poslodavca ili njegove podružnice (za zaposlene), odnosno mjestu prebivališta ili obavljanja djelatnosti, a rok za prijavu na osiguranje je najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada kod poslodavca.
Od 1. siječnja 2014., svi poslodavci odnosno drugi obveznici podnošenja prijave s više od 3 osiguranika, dužni su prijave podnositi elektroničkim putem. E-prijave su web aplikacija koja korisnicima omogućava prijave/odjave na mirovinsko osiguranje, prijave o promjeni statusa tijekom osiguranja, prijave o početku/ prestanku poslovanja obveznika doprinosa kao i promjenama podataka obveznika doprinosa.
Više informacija o e-prijavama
Poslodavci sa sjedištem u drugim državama članicama EU – prijava osiguranika u HZMO
Svaki poslodavac čije je sjedište u državi članici Europske unije (EU) koji nema registriranu podružnicu ili trgovačko društvo u Republici Hrvatskoj (RH) dužan je prijaviti na mirovinsko osiguranje radnika kojeg zapošljava na području Republike Hrvatske, ako se na tog radnika primjenjuje zakonodavstvo o socijalnoj sigurnosti RH.
Postupak evidentiranja navedenih poslodavaca obavlja se na način da Ministarstvo financija RH – Porezna uprava dodjeljuje osobni identifikacijski broj (OIB) poslodavcu koji je iz zemlje članice EU, a koji je, sukladno članku 21. stavku 1. Uredbe 987/2009 dužan ispunjavati sve obveze propisane mjerodavnim zakonodavstvom za svoje zaposlenike (prijava na osiguranje i uplata doprinosa) kao da ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u nadležnoj državi članici.
Navedeni poslodavci su izjednačeni s poslodavcima iz RH, te su dužni podnijeti zahtjev za dodjeljivanje OIB-a sukladno odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju i provedbenih propisa donesenih na temelju tog zakona.
Kod prijave prvog osiguranika poslodavac/osiguranik prilaže ugovor o radu ili potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, potvrdu izdanu od Ministarstva financija – Porezne uprave o dodijeljenom OIB-u poslodavca. U slučaju da ugovor o radu nije sklopljen na hrvatskom jeziku, potrebno je priložiti i ovjereni prijevod ugovora, odnosno potvrde o sklopljenom ugovoru o radu.
Popunjenu, ovjerenu i potpisanu prijavu o početku osiguranja osobe u Republici Hrvatskoj poslodavac može predati i putem opunomoćenika/zaposlenika.
Kada prijavu o početku osiguranja umjesto poslodavca podnosi opunomoćenik/zaposlenik, uz gore propisanu dokumentaciju treba priložiti i ovjerenu punomoć, odnosno pismeni sporazum između radnika i poslodavca.
Za prijavu i odjavu radnika na mirovinsko osiguranje koristi se prijava o početku osiguranja (tiskanica M-1P) i prijave o prestanku osiguranja (tiskanica M-2P). Za zaprimanje prijava i odjava matične evidencije nadležna je područna ustrojstvena jedinica Zavoda prema prebivalištu osiguranika.