logo

OBVEZNO MIROVINSKO OSIGURANJE

Obvezno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj obuhvaća osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) i osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup).

Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti dio je sustava mirovinskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj starosti, smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja, a članovima njihovih obitelji prava u slučaju smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) nadležna je ustanova za ostvarivanje prava isključivo iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. stup).

Više

U mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) osiguran je isti krug osoba koje imaju svojstvo osiguranika u I. stupu, ali koje su na dan početka primjene II. stupa (1. siječnja 2002.) ili u trenutku stupanja u osiguranje (zaposlenje ili samostalna djelatnost ili prema drugoj osnovi) bile mlađe od 40 godina, kao i osobe koje su u 2002. bile starije od 40 a mlađe od 50 godina života, ako su se opredijelile za takvo osiguranje. Osobe koje su 1. siječnja 2002. imale navršenih 50 godina života, osigurane su samo u I. stupu.

Središnji registar osiguranika (REGOS) nadležna je ustanova za osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup).

Više

Financiranje

Obvezno mirovinsko osiguranje financira se doprinosima osiguranika, poslodavaca i državnog proračuna po stopi od 20% iz plaće odnosno osnovice osiguranja. Za osiguranike osigurane u oba stupa plaća se doprinos od 15% za  prvi i  5% za drugi stup, a za osiguranike koji su osigurani samo u prvom stupu svih 20% doprinosa uplaćuje se u I. stup.

Za naplatu doprinosa nadležno je Ministarstvo financija odnosno Porezna uprava.

Više

Osigurane osobe – I. stup

U mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti obvezno su osigurane sve radno aktivne osobe po različitim osnovama, kao što je radni odnos, obavljanje profesionalne  ili druge djelatnosti, obrta, trgovine i dr.

To su:

  • radnici, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima izjednačene osobe zaposleni u Republici Hrvatskoj,
  • osobe izabrane ili imenovane na dužnosti u tijelima javne vlasti, jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne)  samouprave, ako za taj rad primaju plaću,
  • osobe koje se stručno osposobljavaju za rad prema propisu kojim se uređuju radni odnosi,
  • osobe zaposlene kod inozemnih organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji ne uživaju diplomatski imunitet, kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarodnih organizacija ili predstavništva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno,
  • upućeni radnici koji za poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove u drugoj državi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu,
  • sezonski radnici u poljoprivredi, prema propisu kojim se uređuje tržište rada,
  • nezaposlene osobe obvezno su osigurane pod uvjetima i u trajanju utvrđenim propisom kojim se uređuje tržište rada,
  • osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za taj rad primaju naknadu prema propisu koji uređuje prava hrvatskih branitelja,
  • osobe koje su zaposlene kod poslodavca  koji ima sjedište u državi članici u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, a u Republici Hrvatskoj nema registrirano trgovačko društvo ili podružnicu i na koje se, u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske,
  • obrtnici, upisani u odgovarajući registar,
  • osobe koje u skladu s posebnim propisima samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost,
  • vrhunski sportaši, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi,
  • osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit
  • osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali ima obilježje samostalnosti i trajnosti, s namjerom ostvarivanja dohotka ili dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi,
  • osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema zakonu koji uređuje obrt, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi, ili ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad
  • osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno u Upisnik šumoposjednika u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno šumoposjednika i člana njegovog obiteljskog domaćinstva,
  • osobe koje su upisane u Upisnik poljoprivrednika,
  • članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava, likvidatori i upravitelji zadruge ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi i ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
  • svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi ministarstvo nadležno za poslove uprave, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi ,
  • roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
  • roditelj njegovatelj ili njegovatelj prema propisima o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja tog statusa,
  • udomitelj koji obavlja standardno udomiteljstvo i udomitelj koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu
  • osobe zaposlene u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca, ako nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ili ako nisu obvezno osigurane prema uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti,
  • osobe zaposlene u institucijama Europske unije, ako nisu obvezno osigurane prema propisima Europske unije,
  • osobe zaposlene u Republici Hrvatskoj kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, koji nemaju registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj,
  • članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi i brodarci čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća ili strana pravna osoba, ako uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno
  • osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja (drugi dohodak)

Napomena: Izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine, broj 151/22), i to odredbom članka 221. a do 221. p koja je na snazi od 1. siječnja 2024. uređen je rad putem digitalnih radnih platformi. Radnik, fizička osoba na temelju ugovora o radu obavlja poslove za digitalnu radnu platformu (npr. Uber, Wolt, Bolt, Glovo) ili agregatora ( trgovačka društva i obrti). Zakon o radu predviđa sklapanje:

  • ugovora o radu putem digitalne platforme
  • ugovora o radu putem digitalne platforme po pozivu poslodavca (koji ne sadrži podatak o radnom vremenu jer se radi o nepredvidivom obrascu rada

Svojstvo osiguranika utvrđuje se na osnovi prijave na osiguranje. Prijavu podnosi:

  • poslodavac osiguranika odnosno obveznik doprinosa, ili
  • osiguranik, kada je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Osoba za koju obveznik doprinosa ne podnese prijavu, odnosno odjavu osiguranja može zahtijevati da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod) donese rješenje o priznanju, odnosno prestanku svojstva osiguranika.

Prijava se podnosi područnoj službi/uredu/ispostavi Zavoda, nadležnoj prema sjedištu poslodavca ili njegove podružnice (za zaposlene), odnosno mjestu prebivališta ili obavljanja djelatnosti, a rok za prijavu na osiguranje je najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada kod poslodavca.

Više

Od 1. siječnja 2014., svi poslodavci odnosno drugi obveznici podnošenja prijave s više od 3 osiguranika, dužni su prijave podnositi elektroničkim putem. E-prijave su web aplikacija koja korisnicima omogućava prijave/odjave na mirovinsko osiguranje, prijave o promjeni statusa tijekom osiguranja, prijave o početku/ prestanku poslovanja obveznika doprinosa kao i promjenama podataka obveznika doprinosa.

Više informacija o e-prijavama

Poslodavci sa sjedištem u drugim državama članicama EU – prijava osiguranika u HZMO

Svaki poslodavac čije je sjedište u državi članici Europske unije (EU) koji nema registriranu podružnicu ili trgovačko društvo u Republici Hrvatskoj (RH) dužan je prijaviti na mirovinsko osiguranje radnika kojeg zapošljava na području Republike Hrvatske, ako se na tog radnika primjenjuje zakonodavstvo o socijalnoj sigurnosti RH.

Postupak evidentiranja navedenih poslodavaca obavlja se na način da Ministarstvo financija RH – Porezna uprava dodjeljuje osobni identifikacijski broj (OIB) poslodavcu koji je iz zemlje članice EU, a koji je, sukladno članku 21. stavku 1. Uredbe 987/2009 dužan ispunjavati sve obveze propisane mjerodavnim zakonodavstvom za svoje zaposlenike (prijava na osiguranje i uplata doprinosa) kao da ima registrirano sjedište ili mjesto poslovanja u nadležnoj državi članici.

Navedeni poslodavci su izjednačeni s poslodavcima iz RH, te su dužni podnijeti zahtjev za dodjeljivanje OIB-a sukladno odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju i provedbenih propisa donesenih na temelju tog zakona.

Kod prijave prvog osiguranika poslodavac/osiguranik prilaže ugovor o radu ili potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, potvrdu izdanu od Ministarstva financija – Porezne uprave o dodijeljenom OIB-u poslodavca. U slučaju da ugovor o radu nije sklopljen na hrvatskom jeziku, potrebno je priložiti i ovjereni prijevod ugovora, odnosno potvrde o sklopljenom ugovoru o radu.

Popunjenu, ovjerenu i potpisanu prijavu o početku osiguranja osobe u Republici Hrvatskoj poslodavac može predati i putem opunomoćenika/zaposlenika.

Kada prijavu o početku osiguranja umjesto poslodavca podnosi opunomoćenik/zaposlenik, uz gore propisanu dokumentaciju treba priložiti i ovjerenu punomoć, odnosno pismeni sporazum između radnika i poslodavca.

Za prijavu i odjavu radnika na mirovinsko osiguranje koristi se prijava o početku osiguranja (tiskanica M-1P) i prijave o prestanku osiguranja (tiskanica M-2P). Za zaprimanje prijava i odjava matične evidencije nadležna je područna ustrojstvena jedinica Zavoda prema prebivalištu osiguranika.

Više

PITANJA I ODGOVORI

1. Može li korisnik mirovine raditi i primati mirovinu?

Korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno ranije opće nesposobnosti za rad, mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine u punom iznosu, neovisno o propisu prema kojem su ostvarili pravo na mirovinu.

Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opće nesposobnosti za rad ) omogućava se isplata punog iznosa mirovine ako su zaposleni na manje od 3,5 sata dnevno (ova odredba Zakona o mirovinskom osiguranju za korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti stupa na snagu 1. siječnja 2026., odnosno navedenim korisnicima mirovine će se obustaviti isplata mirovine ukoliko se zaposle do 31. prosinca 2025.)

Polovica iznosa mirovine isplaćuje se korisniku starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji se nakon navršenih 65 godina života tijekom korištenja mirovine zaposli u punom radnom vremenu, odnosno dulje od polovice punog radnog vremena ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja (također vrijedi odgodna primjena od 1. siječnja 2026.)

Ista mogućnost isplate polovice iznosa mirovine predviđena je i za obrtnike, osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelje i osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, te oni mogu koristiti mirovinu u iznosu od 50 % bez prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka obveznog osiguranja, uz uvjet da su navršili 65 godina života (odgodna primjena od 1. siječnja 2026.)

Osim toga, rad dulji od polovice punog radnog vremena omogućen je i posebnim kategorijama umirovljenika, nevezano uz navršenu starosnu dob, uz primjenu mirovinskog faktora 0,5. Isto tako, svim korisnicima mirovine omogućuje se obavljanje sezonskih poslova u poljoprivredi, obavljanje druge djelatnosti i ostvarivanje drugog dohotka, primjerice ugovor o djelu, bez obustave isplate i smanjenja mirovine.

Također, mirovina se ne obustavlja:

  • korisniku starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg umirovljenika koji je ostvario starosnu mirovinu  i neposredno nakon ostvarene mirovine nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili se zaposli do polovice punog radnog vremena,
  • korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena,
  • korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene prema prijašnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju,
  • korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,
  • korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja ili propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca, koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, uz korištenje 100% mirovine
  • korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja ili propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca, koji se tijekom korištenja prava zaposli s punim radnim vremenom, uz korištenje 50% mirovine
  •  hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, korisnicima starosne mirovine koji su ostvarili starosnu mirovinu i nastavili raditi do polovice punog radnog vremena ili koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice  punog radnog vremena
  • korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisu kojim se uređuje tržište rada i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, kojima je izričito određeno da se isplata mirovine ne obustavlja,
  • korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (čl. 21. Zakona, npr. prema ugovoru o djelu)
  • korisniku obiteljske mirovine ili dijela obiteljske mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
  • korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji prema tom propisu za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja zadruge nije obvezno siguran na mirovinsko osiguranje, niti se po toj osnovi ponovno određuje kada poslove upravitelja zadruge obavlja bez plaće i naknade

2. Kako u osiguranje?

Pravo na mirovinsko osiguranje utvrđuje se priznanjem svojstva osiguranika. Svojstvo osiguranika utvrđuje Zavod na osnovi prijave osiguranja.

Podnošenje prijave

Prijavu podnosi:

  • poslodavac osiguranika, odnosno obveznik doprinosa ili
  • osiguranik sam, kada je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Prijava se podnosi područnoj službi/uredu/ispostavi Zavoda, nadležnoj prema sjedištu poslodavca ili njegove podružnice (za zaposlene), odnosno mjestu prebivališta ili obavljanja djelatnosti/ poštanskim uredima Hrvatske pošte, a rok za prijavu na osiguranje je najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada kod poslodavca (sklapanje ugovora o radu, početak obavljanja samostalne djelatnosti i dr.).

 

Prestanak osiguranja

Svojstvo osiguranika prestaje prestankom okolnosti na temelju kojih je stekao svojstvo osiguranika.

3. Kome se mirovina neće odrediti kao osnovna, odnosno kao mirovina iz oba stupa?

– Osiguraniku mlađem od 55 godina života ili osiguranom kraće od 10 godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, određuje se invalidska mirovina kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

– Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad, invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih ovim Zakonom, određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

– Članovima obitelji umrlog osiguranika mlađeg od 55 godina života ili osiguranog kraće od 10 godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje se obiteljska mirovina za ukupni mirovinski staž umrlog osiguranika, kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.

– Osiguranicima koji su se u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu svojom izjavom Središnjem registru osiguranika opredijelili za ostvarivanje mirovine iz I. stupa sa dodatkom na mirovinu.

– Članu obveznog mirovinskog fonda kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad s pravom na invalidsku mirovinu prema posebnom propisu, ili kod kojega je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu prema posebnom propisu. On ostvaruje pravo na mirovinu samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a sredstva kapitaliziranih doprinosa ostaju na osobnom računu člana obveznog mirovinskog fonda do ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu ili invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

– Osiguraniku koji prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruje prema posebnom propisu pod povoljnijim uvjetima koji uređuje prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili mu se mirovina određuje prema tom propisu, a koji nije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (“Narodne novine”, broj: 19/2014)  izvršio izbor ostanka u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje. On ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad, odnosno starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema posebnom propisu, kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti.

– Članu obveznog mirovinskog fonda kod kojega nastane djelomični gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu ili pravom na privremenu invalidsku mirovinu. On može ostvariti pravo na tu mirovinu samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a ukupna kapitalizirana svota doprinosa s osobnog računa prenosi se danom ostvarivanja prava na mirovinu putem Središnjeg registra osiguranika u državni proračun.

4. Jesam li obvezan podnositi prijave u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje elektroničkim putem?

Obveznici s više od tri radnika dužni su prijave podnositi elektroničkim putem od 1. siječnja 2014. godine.

5. Osiguranik je u radnom odnosu od 3. srpnja 2013. godine u Republici Hrvatskoj. Prethodni staž u trajanju od 7 godina ostvario je u Republici Austriji. Gdje i na koji način može evidentirati navedeno razdoblje zaposlenja u inozemstvu radi ostvarivanja određenih prava na temelju postojećeg radnog odnosa?

Do 30. lipnja 2013. godine podatke o zaposlenju u inozemstvu (zbog evidencije) upisivala je nadležna područna služba Zavoda u radnu knjižicu prema članku 14. Pravilnika o radnoj knjižici (NN, broj 14/96.). Budući da se od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ne primjenjuju odredbe Pravilnika o radnoj knjižici, Zavod više ne upisuje podatke o zaposlenju u inozemstvu u radnu knjižicu.

Osiguraniku će se na njegov zahtjev izdati posebna potvrda o razdobljima osiguranja navršenim u inozemstvu, u skladu s valjanom dokumentacijom stranih nositelja kojom raspolaže Zavod ili je predoči osiguranik. Ako takva dokumentacija ne postoji, osiguranika će se uputiti da pokrene postupak utvrđivanja razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu te će mu potvrdu biti moguće izdati nakon provedenog postupka.

6. Osoba je nezaposlena, ima radnu knjižicu i želi saznati kako će "dobiti" e-radnu knjižicu?

Radna knjižica i nadalje je javna isprava koja dokazuje radno-pravni status osobe do 30. lipnja 2013. godine. Pojam “e-radna knjižica” odnosi se na određene strukturirane podatke u elektroničkom obliku, vezano uz radno-pravni status osiguranika koji se prikazuju na potvrdama i elektroničkom zapisu, a ne odnosi se na fizičkog nositelja podataka (kartica i sl.). Potvrdom ili elektroničkim zapisom prikazuje se radno-pravni status osiguranika.

Osoba koja želi elektronički zapis mora posjedovati korisničko ime i lozinku za pristup svojim osobnim podacima na web portalu Zavoda na kojem je omogućeno podnošenje zahtjeva za izdavanje zapisa u elektroničkom obliku.

Zahtjev za dodjelu korisničkog imena i lozinke može se podnijeti u bilo kojoj područnoj službi, uredu, odnosno ispostavi Zavoda ili u Središnjoj službi u Zagrebu. Zahtjev se može predati isključivo osobno.

7. Kako će se i na koji način voditi elektronička evidencija radnika u mirovinskom osiguranju? Mora li tvrtka popuniti neku dokumentaciju ili zahtjev s podacima o zaposlenima i to poslati u mirovinsko osiguranje? Kako ćemo prijavljivati i odjavljivati radnike?

Zavod vodi matičnu evidenciju radnika u mirovinskom osiguranju u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, na temelju prijava koje dostavlja poslodavac. Nije potrebno dostavljati nikakvu dokumentaciju niti zahtjev. Poslodavci su i dalje dužni prijavljivati radnike na propisanim prijavama i u tom dijelu poslovanja nema nikakvih promjena.

8. Prethodno utvrđivanje inozemnog staža: Imam 63 godine života i zaposlen sam u Hrvatskoj. Do sada imam ukupno 28 godina radnog staža, od toga 10 godina navršenog u Bosni i Hercegovini. Što je potrebno učiniti da sa 65. godina mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj?

Republika Hrvatska sklopila je s Bosnom i Hercegovinom Ugovor o socijalnom osiguranju kojim je omogućeno stjecanje prava na mirovinu zbrajanjem razdoblja osiguranja koja ste navršili u obje države ugovornice. Budući da ste u Bosni i Hercegovini navršili 10 godina osiguranja, a za 2 godine (kad navršite 65. godina) ostvarujete pravo na starosnu mirovinu u Republici Hrvatskoj, javite se u područnu službu Zavoda, prema mjestu prebivališta i podnesite zahtjev za prethodno utvrđivanje staža koji ste navršili u BiH, kako biste što brže ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu kada steknete uvjete. Tiskanica zahtjeva dostupna je u područnim službama, uredima i ispostavama Zavoda, te na internetskoj stranici.

9. Što s mirovinom nakon smrti korisnika? Što osoba kojoj je umro otac mora učiniti, budući da je pokojni otac bio korisnik mirovine iz hrvatskog osiguranja?

Potrebno je dostaviti izvadak iz matice umrlih za oca mjerodavnoj područnoj službi Zavoda koja mu je isplaćivala mirovinu. Nakon provedene ostavinske rasprave potrebno je dostaviti pravomoćno i ovjereno rješenje o nasljeđivanju u kojem mora biti navedeno da potražujete dospjelu, a neisplaćenu svotu mirovine. Osiguraniku, odnosno zakonskom nasljedniku pripada mirovina za mjesec u kojem je nastupila smrt osiguranika. Osiguraniku, odnosno zakonskom nasljedniku pripada mirovina za cijeli mjesec u kojem je nastupila smrt osiguranika.

10. Treba li korisnik mirovine (i koje) otići na kontrolni pregled?

Obvezni kontrolni pregledi koji su se obavljali najkasnije u roku od tri godine od dana utvrđenog djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti ukinuti su novim Zakonom o mirovinskom osiguranju međutim istim Zakonom predviđena je mogućnost provođenja izvanrednog kontrolnog pregleda za korisnike invalidske mirovine i naknade zbog tjelesnog oštećenja.

U postupku nadzora i kontrole iz članka 134. Zakona o mirovinskom osiguranju Ministarstvo nadležno za mirovinski sustav može obaviti izvanredni kontrolni pregled po službenoj dužnosti za prava utvrđena na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika o čemu donosi nalaz i mišljenje. Na izvanrednom kontrolnom pregledu utvrđuje se je li nalaz i mišljenje na kojemu se temelji pravomoćno rješenje o pravu, zakonito donesen i pravilan, na temelju propisa koji su važili u trenutku kada je pravo ostvareno. Na temelju nalaza i mišljenja ministarstva (nalaz i mišljenje donosi vještak – revizor, odnosno vijeće vještaka – revizora) područna ustrojstvena jedinica Zavoda donosi rješenje. Zavod može obustaviti isplatu mirovine i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja u okolnostima koje je izazvao korisnik primanja ako se korisnik primanja zbog neopravdanog razloga ne odazove se na izvanredni kontrolni pregled. U tom slučaju Zavod obustavlja isplatu mirovine, odnosno novčanog primanja iz mirovinskog osiguranja s prvim danom idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja o obustavi isplate. Isplata obustavljenog primanja ponovo će se uspostaviti od prvog dana idućeg mjeseca nakon poduzimanja potrebne radnje važne za daljnju isplatu primanja (nakon obavljanja izvanrednog kontrolnog pregleda).

Izvanredni kontrolni pregled može se zatražiti u postupku nadzora i kontrole postupanja ili rješavanja u upravnim stvarima u kojima je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može podnijeti žalba niti pokrenuti upravni spor. Nadzor i kontrola može se obaviti samo jedanput, u roku od pet godina od dana dostave stranci rješenja o pravu na novčano primanje iz mirovinskog osiguranja.

Migracije