Prava na temelju invalidnosti

INVALIDSKA MIROVINA

Za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti,
uvjet staža

Djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a osiguranik s obzirom na svoju životnu dob te zdravstveno stanje, naobrazbu i sposobnost može raditi “na prilagođenim poslovima” iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, najmanje 70% radnog vremena, a ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti, bez preostale radne sposobnosti.

Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi smanjenja uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Uvjet staža

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65. godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe pod uvjetom da mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20. godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku, koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), radni vijek se računa od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima) od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik:

proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka,
u razdobljima nakon prestanka pojedinog osiguranja do novog osiguranja bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik:

kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 35. godine života, a ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), ako je do dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima), ako je do dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja
kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je taj potpuni gubitak radne sposobnosti nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.

Privremena invalidska mirovina

Privremenu invalidsku mirovinu može steći invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove, no nakon završene rehabilitacije je bio dugotrajno nezaposlen.

Invalid rada je osiguranik koji je na osnovi smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

Pravo na tu mirovinu ostvaruje se:

ako je nezaposlenost trajala najmanje 5 godina nakon završene profesionalne rehabilitacije i do navršenih od 58. godina života, i
pod uvjetom da je od nadležnog tijela za zapošljavanje, bez odgađanja prihvaćena ponuda o radu, odnosno da nije odbijen ponuđeni posao.

Pravo ima i invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju te je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi, ali je naknadno ostao bez posla.

Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti.

Vaše pravo na invalidsku mirovinu kada se krećete unutar Europske unije

Prema propisima Europske unije (EU) zakonodavstva država članica u smislu invalidskih davanja mogu se podijeliti u dva tipa:

Države sa zakonodavstvom «tipa A» – prema ovom zakonodavstvu visina invalidske mirovine ne ovisi o trajanju razdoblja osiguranja ili prebivanja, već je za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu potrebno da je osoba u trenutku nastanka invalidnosti bila osigurana u toj državi
Države sa zakonodavstvom «tipa B» – prema ovom zakonodavstvu visina invalidske mirovine ovisi o duljini trajanja osiguranja, odnosno prebivanja i izračunava se prema istim pravilima kao i starosna mirovina.

Invalidske mirovine iz hrvatskog osiguranja koje su nastale kao posljedica bolesti ili ozljede izvan rada ubrajaju se u mirovine „tipa B“.

Kada podnesete zahtjev za invalidsku mirovinu nadležna ustanova države članice uzet će u obzir razdoblja osiguranja ili prebivanja u drugoj državi članici, ako je to potrebno za priznanje prava na invalidsku mirovinu.

Svaka država članica primjenjuje nacionalne propise pri određivanju stupnja invalidnosti.

Invalidska mirovina isplaćivat će se bez obzira u kojoj državi članici imate prebivalište.

Profesionalna rehabilitacija

Profesionalna rehabilitacija je skup mjera i aktivnosti prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a koje se provode radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje njegove preostale radne sposobnosti.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe se obvezno ako kod osiguranika ili osigurane osobe nastane smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost prije navršene 55. godine života, uz uvjet navršenog mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. Osiguranici kod kojih je uzrok smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na profesionalnu rehabilitaciju ostvaruju neovisno o mirovinskom stažu.

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) mora osiguraniku utvrditi preostalu radnu sposobnost za druge poslove različite od onih koje je do tada obavljao.

Profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom provodi specijalizirana javna ustanova (ZOSI), a nakon provedene rehabilitacije Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje pri zapošljavanju tih osoba.

Osiguranici s priznatim pravom na profesionalnu rehabilitaciju osposobljavaju se i zapošljavaju prema propisima po kojima se ti postupci provode za osobe s invaliditetom.

Troškove profesionalne rehabilitacije za osiguranike snosi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: Zavod) ili državni proračun, a obuhvaćaju troškove: osposobljavanja odnosno školovanja, prijevoza, smještaja, prehrane (u određenim slučajevima) i naknade plaće.

Invalid rada ima za vrijeme profesionalne rehabilitacije pravo na naknadu plaće koja ne može iznositi manje od najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom o visini minimalne plaće u RH.

Više

PITANJA I ODGOVORI

1. Na koji način mogu ostvarivati svoja prava i gdje?

Postupak ostvarivanja prava pokreće izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, kada se radi o zaposlenoj osobi, odnosno osobi sa svojstvom osiguranika. Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, u propisanom opsegu i sadržaju, priprema liječnik osiguranika koju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Zavodu radi vještačenja invalidnosti.

Postupak se može pokrenuti i na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena, tj. u trenutku podnošenja zahtjeva nema svojstvo osiguranika. Zahtjev se podnosi područnoj službi – uredu – ispostavi Zavoda prema mjestu prebivališta (boravišta) tražitelja prava, a ako je prebivalište podnositelja zahtjeva u inozemstvu, nadležna je područna služba na čijem je području bilo posljednje osiguranje. U Hrvatskoj je u tom slučaju, za odlučivanje o pravu nadležna područna služba odnosno ured Zavoda na čijem je području bilo posljednje osiguranje podnositelja zahtjeva.

Osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, s tim što pravo može pripadati i od kasnijeg datuma ovisno o podnesenom zahtjevu i datumu nastanka gubitka radne sposobnosti.

Osiguranik i korisnik invalidske mirovine podliježe kontrolnom pregledu u roku od 3 godine od dana utvrđene smanjene radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. U slučaju kada se korisnik ne odazove na kontrolni pregled, a za to nema opravdane razloge, obustavlja se isplata primanja, s time da se ponovno uspostavlja prvog dana idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljen kontrolni pregled, a najviše za dvanaest mjeseci unatrag.

2. Mogu li kao korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvariti pravo na starosnu mirovinu?

Korisnik invalidske mirovine koji nakon umirovljenja nije stekao status zaposlene ili samozaposlene osobe, odnosno nije navršio najmanje godinu dana staža osiguranja, ne može ostvariti pravo na starosnu mirovinu.

Dakle, činjenica da je korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti, odnosno djelomičnog gubitka radne sposobnosti za rad navršio starosnu dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu nije temelj za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

3. Prevode li se korisnici invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad (po službenoj dužnosti) u starosnu mirovinu bez obzira ispunjavaju li uvjet za tu mirovinu?

Svi korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao i korisnici invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad ostvarene prema općim propisima s danom navršene starosne dobi, prevodi se to pravo po službenoj dužnosti u istoj svoti na starosnu mirovinu. Nije potrebno da korisnici ovih mirovina ispune uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu, nego da samo navrše starosnu dob kako bi se preveli u starosnu mirovinu. Visina starosne mirovine određuje se u istoj svoti u kojoj je na dan prevođenja bila određena invalidska mirovina.

4. Što je to smanjena radna sposobnost?

Smanjena radna sposobnost postoji kod osiguranika koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom osiguranju nije više sposoban raditi na poslovima svojeg zanimanja niti 3,5 sati dnevno. U slučaju kada se utvrdi smanjena radna sposobnost „za više od polovice“ prema zdravom radniku iste spreme, ocjenjuje se postoji li kod osiguranika preostala radna sposobnost, odnosno može li se s obzirom na starosnu dob (mlađi od 55. godine života), zdravstveno stanje te naobrazbu i sposobnost profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za druge poslove s punim radnim vremenom.

5. Što je to djelomični, a što potpuni gubitak radne sposobnosti?

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a osiguranik s obzirom na svoju starosnu dob te zdravstveno stanje, naobrazbu i sposobnost može raditi “na prilagođenim poslovima” iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, najmanje 70% radnog vremena, a ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

6. Kakvu naknadu imaju invalidi rada tokom profesionalne rehabilitacije?

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti, ima od dana nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do dana početka profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

Za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

Invalidu rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti naknada plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije ne može iznositi manje od najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom kojim se određuje visina minimalne plaće.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do dana početka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za 40 godina mirovinskog staža.

Invalidu rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti naknada plaće za vrijeme profesionalne rehabilitacije ne može iznositi manje od najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom koji određuje visinu minimalne plaće.

Invalid rada ima pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije i za vrijeme naknadnog liječenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih je privremeno spriječen za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i za vrijeme prilagođavanja za rad.

7. Mogu li kao korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvariti pravo na starosnu mirovinu?

Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a niti korisnik invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad ne može ostvariti pravo na starosnu mirovinu ako nije navršio najmanje jednu godinu osiguranja nakon ostvarene invalidske mirovine.

Dakle, samo navršena starosna dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad nije temelj za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Međutim ako se korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad zaposli (dakle kao osiguranik) i stekne uvjete za starosnu mirovinu, istu može ostvariti.